Izvor: Blic, 30.Maj.2000, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Lek za bolesno srce

Lek za bolesno srce

Trave leče većinu bolesti, a lečenje travama je jeftiniji i delotovrniji način od metoda tradicionalne medicine kažu mnogi medicinski straučnjaci. Problem je što na planeti postoji više od 300 000 biljnih vrsta i što čovek malo zna o tome koje trave su melem za koju bolest; čak ni najiskusniji travari ne poznaju više od 1000 do 2000 trava. Knjiga 'Zelena apoteka' dr Džejmsa A. Djuka (Narodna knjiga, Beograd) postala je svetski bestseler upravo >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << po tome što prenosi iskustvo lečenja travama najpoznatijeg svetskog stručnjaka za lekovito bilje. Ona objašnjava kako da prepoznamo medicinske biljke u 'korovu' oko nas i donosi brojne recepte, preporuke i uputstva na koji način i kojim biljkama možemo lečiti bolesti koje svakodnevno napadaju čovečanstvo na kraju XX veka; i posebno one bolesti čije lečenje je preskupo ili pred kojima je naučna medicina nemoćna.

Donosimo nekoliko nastavaka koji sažeto objašnjavaju šta sve sadrži 'zelena apoteka' i kako da koristimo lekove koje nam je sama priroda stavila na raspolaganje.

Tražeći biljke s najvećom količinom antiastmatičnih jedinjenja pronašao sam da su sladić i čaj veliki pobednici. Kakao, kardamom, kafa, kola, crni luk i morganj su prilično bogati ovim supstancama. Od ovih biljaka možete na brzinu da pripremite neka zanimljiva antiastmatična jela. Šta kažete za voćnu salatu od pomorandže, grejpfruta i brusnice s moračom? Ili plavi patlidžan sa crnim lukom, paradajzom i žalfijom?

Konačno, vredi probati japanski vasabi. Japanci ga vole kao što Amerikanci i Evropljani vole ren. On svakako pročišćava sinuse. Postoje izvesna istraživanja koja ukazuju na to da jedna kašika dnevno otklanja alergiju, naročito polensku groznicu. To ukazuje da bi trebalo da je takođe dobar za suzbijanje astme.

Kada bih bolovao od astme, probao bih vasabi. Možete ga naći u svakoj prodavnici koja drži orijentalne proizvode. Možete ga koristiti isto kao i ren. Pokušajte da ga stavite na krekere ili da ga umeštate u neki premaz, ili ga jedite uz suši, kako to rade Japanci.

Ipak, trebalo bi da imate na umu da je vasabi izuzetno ljut. Ukoliko ne volite ljutu hranu, ni ne pomišljate da ga koristite kao lek za astmu.

Vitamin B6. Doktor Melvyn Werbach, autor više knjiga iz alternativne medicine, navodi slučajeve dece obolele od astme koja su smanjila doze antiastmatičnih lekova bronhodilatatora i steroida uzimanjem dnevne doze od 200 miligrama vitamina B6 kao dodatka svojim lekovima. Odrasli su smanjili učestalost i intenzitet napada astme uzimajući 50 miligrama vitamina B6 dvaput dnevno.

Dnevna vrednsot vitamina B6 je samo 2 miligrama, a neuobičajeno velike doze mogu da oštete nervni sistem. Kada bih bolovao od astme, verovatno bih probao vitamin B6, ali ukoliko želite da uzimate B6 dodatke ili da ih dajete deci, razgovarajte prethodno sa svojim lekarom.

Bolesti srca. Dean Ornish je lekar iz Kalifornije koji je pre nekoliko godina zapanjio medicinski svet, kao naučni istraživač koji je zapravo uneo revolucionarni preokret u pristup bolestima srca. Što je još čudnije, on je to učinio bez primene visoke tehnologije, kombinovanjem prirodnih metoda: fizičkih aktivnosti, joge, meditacije, grupa koje pružaju podršku i vegetarijanske ishrane veoma siromašne mastima (u kojoj se samo 10 procenata kalorija dobija iz masti).

Uvek mi se dopadala priča doktora Ornisha o ogledu sa grupom kunića. Ta priča došla je kao šlag na tortu u pogledu istraživanja bolesti srca. Kunići su držani u laboratoriji u istraživačkim uslovima, bili su slični u genetičkom pogledu, i svi su primali istu hranu i bivali izloženi istoj količini fizičkih aktivnosti, a ipak je jedna grupa imala 60 procenata manje srčanih udara nego druga. U čemu ej bila razlika? Ispostavilo se da su zdraviji kunići bili oni koji su držani u nižim kavezima, pa je osoba niskog rasta koja je hranila kuniće mogla da dosegne do njih i da ih pomazi prilikom hranjenja. Izgleda da je ljubav ono što održava život. Uvek sam to mislio.

Sprečavanje začepljenja krvnih sudova. Kod bolesti srca ili, da budemo precizniji, koronarne bolesti arterije koje ishranjuju srce bivaju začepljene. Ovo oboljenje je prvo na listi uzroka smrti kod ljudi. Ono pogađa oko sedam miliona Amerikanaca i dovodi do oko milion i po srčanih udara i pola miliona smrtnih slučajeva godišnje.

Konvencionalna medicina još nije prihvatila Ornishev bezbedan, blag i prirodan metod. Umesto toga, naš porez i doprinosi za zdravstveno osiguranje odlaze na finansiranje oko 300.000 operacija ugrađivanja bajpasa na srčanoj arteriji godišnje po ceni od oko 30.000 dolara po operaciji, što čini ukupan iznos od devet milijardi dolara.

Operacija ugrađivanja bajpasa samo je privremeno rešenje. I sami bajpas implantati obično se začepe posle nekoliko meseci ili godina. Kada bi se tih devet milijardi dolara koje se troše na ugrađivanje bajpasa ulagale u prirodne načine lečenja i preventivne metode, to bi bilo bolje za američki zdravstveni sistem. Preventivni načini lečenja obuhvataju lečenje visokog krvnog pritiska i povišenog nivoa holesterola i preduzimanje svih mogućih akcija kako bi se Amerikanci podstakli da ostave pušenje, smanje telesnu težinu, više se bave fizičkim aktivnostima, efikasnije se bore protiv stresa i razvijaju drutvenu podršku.

Snaga povrća. Jedan od mojih omiljenih metoda prevencije i oporavka od bolesti srca jeste metod koji nećete naći ni u jednom medicinskom udžbeniku. Većina ljudi ga naziva supa minestrone, ali ja ga zovem medistrone jer je on isto toliko lek koliko i hrana.

Ne postoji recept za ovu supu. Jednostavno uzmete odgovarajuće sastojke, koje ću sada navesti, i kombinujući ih napravite koliko god želite različitih, veoma ukusnih supa. Ideja je da koristite sezonsko povrće i pripremite ga svaki put na malo drugačiji način, tako da vam nikada ne dosadi ovo zdravo jelo. To će vam uskoro preći u naviku u kojoj ćete uživati celog života. Neke vrste povrća i lekovitog bilja koje koristim za pripremanje supe od povrća, posebno beli luk, crni luk, đumbir i papričica smanjuju mogućnost sgrušavanja krvi i na taj način sprečavaju stvaranje krvnih ugrušaka koji dovode do srčanog udara. Beli i crni luk takođe utiču na snižavanje nivoa holesterola i krvnog pritiska. nastaviće se

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.