Izvor: Blic, 08.Apr.2003, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dozvolili silovanje zatvorenika

Dozvolili silovanje zatvorenika

Za samo 26 godina, od 1975. do 11. septembra 2001, Amerika je imala više od 160 oružanih vojnih operacija. Činjenica da, u proseku svaka dva meseca SAD vode više od jedne oružane bitke van svojih granica razlog je zbog koga mnogi danas u svetu smatraju da je Amerika globalni siledžija i najmoćniji terorista, kaže Piter Skouen u'Crnoj knjizi Amerike' (uskoro izlazi iz štampe u Narodnoj knjizi iz Beograda (011/8487035; 3226427) 'SAD drži rekord >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << na polju agresije, međunarodnog terorizma, masovnih ubijanja, mučenja, zloupotrebe hemijskog i biološkog oružja, narušavanja ljudskih prava...' Razmere američkih zločina su tolike da je jedan analitičar izjavio da 'Svakom američkom predsedniku od 1945. do danas treba suditi kao ratnom zločincu', a jedan fizičar sa Masačusetsa da je 'Američka zastava simbol terora i smrti, straha, destrukcije i ugnjetavanja'. Uprkos tome, kaže Skouen, većina Amerikanac još uvek ne dovodi u vezu američke zločine širom sveta sa događajem od 11. sptembra 2001. Feljton koji sledi donosi najzanimljivije stranice 'Crne knjige o Americi' kojima se opisuje strahote američkih intervencija, od bezrazložnog bacanja dve atomske bombe na Japan, do brojnih slučajeva u kojima su SAD 'sponzorisale državne terorizme i podražavale ubilačke diktature'.

Amerikanci obožavaju da slušaju bajke o deljenju srednjovekovne pravde u fundamentalističkim muslimanskim zemljama: jezive priče o kamenovanju muškaraca na smrt zato što su homoseksualci, o bičevanju žena zbog navodne preljube, sečenju jezika disidentima zbog klevetanja vladinih vođa, batinanju vandala na javnim trgovima, kao što se desilo jednom američkom tinejdžeru 1994. u Singapuru (i što su mnogi u Americi podržali kao odgovarajuću kaznu). Međutim, Amerikanci su manje skloni da se bave svirepošću i nepravednošću sopstvenog sistema pravosuđa iako, iz godine u godinu, grupe koje se bave ljudskim pravima Sjedinjene države ubrajaju među jedne od najgorih režima na svetu. Ne, SAD više ne zatvaraju ljude zato što su pederi (iako ih, za razliku nekih evropskih zemalja, još uvek obespravljuju kada je reč o usvajanju dece ili stupanju u brak) ili zato što su upražnjavali vanbračni seks (iako se, u nekim državama, zbog sodomije ide u zatvor), ali još uvek određuju smešno dugačke kazne za nenasilne prestupnike, najčešće dilere i uživaoce droge, a potom ih smeštaju u zatvore koje bi i Čarls Dikens teško mogao da zamisli. Amerika takođe ostaje jedno od nekolicine demokratskih društava koje još uvek izvršava smrtne kazne, uprkos činjenici da je preveliki broj ljudi greškom osuđen i nepravedno poslat u smrt, kao i da takvo strogo kažnjavanje ne umanjuje stopu kriminala. U fundamentalističkoj Americi, koja prezire zlo, zločin i kazna jedva da su napredovali u poslednjih 200 godina.

Najgnusniji vid američkog krivičnog sistema jeste institucionalizovanje silovanja i mučenja zatvorenika koje se odvija širom zemlje. 'Hjuman rajts voč', grupa čije ime (Nadgledanje ljudskih prava - prim. prev) objašnjava njenu svrhu, aprila 2001. objavila je iscrpan izveštaj u kome je skicirala stepen razvrata. Najmanje jedan od pet zatvorenika – u gradskim, državnim i saveznim zatvorima u kojima leži 2.000.000 robijaša – biva silovan i napadnut od strane drugih zatvorenika. (Početkom 2003. američko Minstarstvo pravde objavilo je da se u zatorima SAD nalazi 6,6 miliona zatvorenika. pr.red.) Mnoge od žrtava su muškarci osuđeni zbog relativno sitnih prekršaja, poput vožnje u pijanom stanju, uzimanja droga i, u jednom poznatom slučaju, neplaćene kazne biblioteci. To su često tinejdžeri, neki i maloletni, kojima je određeno da zatvorsku kaznu odrade u zatvorima za odrasle. Svako, bez obzira na godine, ko je sitan, slabašan, intelektualnog ili ženstvenijeg izgleda, smesta postaje plen ostalih zatvorenika i preživljava najsramotnije užase, kao što je učestalo analno silovanje, prebijanje od strane bandi i tretiranje kao roba.

'U najekstremnijim slučajevima, 'Hjuman rajts voč' otkrio je da zarobljenici koji nisu sposobni da izbegnu seksualno zlostavljanje, postaju 'robovi' svojih silovatelja. Primorani da zadovolje seksualne apetite drugog muškarca, kada god on to zahteva, oni su često zaduženi i da mu peru odeću, masiraju leđa, kuvaju hranu, čiste ćeliju i obavljaju sijaset drugih poslova. Često ih 'iznajmljuju' radi seksa, prodaju ili čak daju, putem aukcije, drugim robijašima'.

'Hjuman rajts voč' takođe je otkrio da osoblje zatvora i upravnici nisu nimalo zabrinuti zbog neljudskih aktivnosti koje se odvijaju za vreme njihove smene. Zatvorenici, koji su se žalili na silovanje, redom su izjavljivali da su ih čuvari i upravnici zbog toga disciplinski kažnjavali...

'Glavni problem je manjkavost reakcije zatvorskog osoblja - koja je, u mnogim slučajevima, neosetljiva i neodgovorna - na žalbe u vezi sa silovanjem. Ako neki zatvorenik obavesti čuvara da su mu pretili silovanjem ili, još gore, da su ga zaista napali, od presudnog je značaja da se njegova žalba istraži i da se zatvorenik zaštiti od daljeg zlostavljanja. Pa ipak, 'Hjuman rajts voč' otkriva da zatvorsko osoblje često ignoriše ili se čak neprijateljski odnosi prema onima koji se žale'.

U jednom slučaju, koji je 'Hjuman rajts voč' izložio, 16-godišnji dečak po imenu Rodni Hjulin optužen je u Teksasu za namerno postavljanje požara i osuđen na osam godina u zatvoru za odrasle. Čim je zatvoren, ovaj 1,57 m visok i 57 kg težak dečak odmah je pretučen, a u roku od nedelju dana i silovan. Kada je zatvorskim vlastima prijavio da je zlostavljan, bio je ignorisan. Da bi se zaštitio, prekršio je zatvorska pravila i našao se u samici, gde je, pri pokušaju da se obesi, pao u komu i umro četiri meseca kasnije. Njegovi roditelji tužili su državu Teksas i dobili znatnu sumu novca u nagodbi izvan sudnice.

Nastaviće se...

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.