Izvor: B92, 23.Avg.2008, 13:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Najviše Eks Ju preduzeća u Beogradu
Beograd -- Na spisku preduzeća koja raspolažu osnivačkim kapitalom bivših jugoslovenskih republika je 89 firmi sa sedištem u Beogradu.
Imovinu u Hrvatskoj imao je i pirotski Tigar
Preostalo 41 preduzeće nalazi se u unutrašnjosti Srbije. Reč je o ukupno 130 firmi i njihova pretežna delatnost je trgovina, ali ima i transportnih, turističkih, ugostiteljskih i špeditereskih preduzeća.
Prestonica prednjači po broju preduzeća sa osnivačkim >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << kapitalom bivših jugoslovenskih republika pa će tako, ako Slovenci i Hrvati dobiju deo 'kolača' svojih nekadašnjih nekretnina, dobiti i zamašan poslovan prostor raspoređen u svim delovima grada.
Kupci tih preduzeća koja uglavnom imaju nekretnine, odnosno kancelarije i poslovni prostor u Beogradu, ali i u unutrašnjosti nisu bili previše uznemireni činjenicom da kupuju firme koje mogu da budu predmet spora izmedju Srbije, Hrvatske i Slovenije.
Sa druge strane, podatke o imovini srpskih preduzeća u bivšim republikama SFRJ prikupljalo je svojevremeno naše Savezno ministarstvo pravde.
U Beogradu svoje poslovne prostorije imaju preduzeća "Monting-atos", "Derma", "Ssipad" - eksport-import" i "Ssipad-komerc", "Drvokomerc", kao i "Rade Konačar - servis liftova", "Energopetrol", "Magros eksport-import", "Birostroj", "Koka", "Merkantile", "Adria komerc", "Transjušped", "Jugoton", Beokut".... U Novom Sadu smešteno je jedanaest, uglavnom trgovinskih firmi, a tu su još i preduzeće za iznajmljivanje vozila, turizam i trgovinu "Unistours" i špedicija "Interpan". U drugim gradovima Vojvodine takvih firmi je mnogo manje, pa tako u Subotici postoje četiri - "Merkator", "Poljopskrba", "Voće-Subotica" i "Poljokop", u Pančevu tri, u Rumi dve, dok se u Vršcu, Šidu, Baču, Adi, Irigu, Inđiji, Apatinu, Zrenjaninu i Sremskoj Mitrovici nalazi po jedno takvo preduzeće. U centralnoj Srbiji, tačnije u Kruševcu sa 'jugoslovenskim kapitalom' je "Beoastra" a u zapadnoj Srbiji, Loznici i Malom Zvorniku je po jedna takva firma.
Prema toj evidenciji, imovinu u drugim republikama prijavilo je oko 300 preduzeća iz Srbije i oko 6.000 građana. Kada je reč o stanarskim pravima, broj onih koji potražuju se procenjuje na oko 60.000.
U grupi srpskih firmi koje su imale imovinu u Hrvatskoj su se između ostalih našli i "Elektronska industrija Niš", "Vinožupa" Aleksandrovac, "Tigar" Pirot, "Sintelon" Bačka Palanka.
Procene su da je vrednost imovine srpskih firmi na teritoriji Hrvatske u momentu raspada bila 1,8 milijardi evra, a njihove u Srbiji oko 800 miliona evra.
Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađen Dinkić najavio je da će se do daljnjeg obustaviti aukcijske prodaje preduzeća sa osnivačkim kapitalom bivših SFRJ republika, po osnovu Uredbe koju je donela prethodna tehnička vlada, dok je ne prouče eksperti za sukcesiju. Zbog te Uredbe u više navrata protestovale su Slovenija i Hrvatska tražeći njeno povlačenje.
