Izvor: MojCvijet.hr, 07.Dec.2020, 14:40
Kompost
Održavanje vrtnog tla u dobrom stanju vrlo je važan dio vrtlarenja, što uključuje redovito dodavanje gnojiva ili dekompostiranog organskog materijala kao što je vrtni kompost. Ukoliko se zanemari održavanje plodnosti tla biljke neće imati dovoljno hranjivih elemenata u tlu za optimalan rast i razvoj. U nedostatku hraniva biljke pokazuju različite simptome nedostataka hraniva, koji dovode do različitih fizioloških poremećaja, a u konačnici i do odumiranja biljaka. Većina vrtlara teško >> Pročitaj celu vest na sajtu MojCvijet.hr << može nabaviti stajski ili konjski gnoj, no organski otpad iz kuhinje i vrta lako je dostupan i jeftino se može pretvoriti u vrtni kompost. U današnje vrijeme recikliranje organskog otpada iz kuhinje i vrta smatra se ekološki prihvatljivim trendom. Prihvaćanjem ovakvog načina vrtlarenja recikliranjem organskog otpada koji se pretvara u materijal koji se može vratiti u tlo, bilo malčiranjem ili ukopavanjem tijekom jeseni i zime, tlo u vašem vrtu može zadržati svoju prirodnu cjelovitost i postati produktivnije. Također, kompostiranjem organskog otpada može se uštedjeti novac tako što se izbjegava kupovanje gnojiva, a osim toga miješanje vrtnog komposta s tlom potiče prisutnost različitih kukaca koji pomažu u suzbijanju štetočina. U kućanstvu i vrtu stvaraju se velike količine organskog otpada koji se može kompostirati. Većina otpada ostavljenoga od uzgoja hrane i ukrasnih usjeva u vrtovima može se kompostirati. Kokošji i stajski gnoj, slama, piljevina te talog kave, trulo voće i povrće, ljuske jajeta i vrećice čaja izvrsni su kandidati za kompostnu hrpu. Kompost u starim vrećama te kompost na bazi treseta preostao u loncima, koji se uklanja nakon ljetne cvatnje biljaka, može se iskoristiti za recikliranje. Ocvalo cvijeće, otpalo voće, lišće, ostrišci trave ili živice također su pogodan materijal za recikliranje, pod uvjetom da nisu zaraženi biljnim bolestima. Ostrišci mlade živice i mekih listova idealni su za kompostiranje kad se orezuju na komade dužine 7,5 do 10 cm. Međutim, tvrdo drvo koje ostaje od orezivanja grmova i stabala treba narezati na manje komade. Mogu se dodati u tankim slojevima na kompostnu hrpu, no bolje ih je iskoristiti u proljeće i ljeti kao malč na gredicama. Na kompostnu hrpu mogu se dodati materijali poput pepela. Pepeo je bogat biljnim hranivima, sadrži 5-10 % kalija, 35 % kalcija i 1,5 % fosfora. Nakon dodavanja pepela na kompostnu hrpu potrebno ga je odmah pokriti slojem drugih kompostnih materijala. Važno je spriječiti da se pepeo smoči jer u protivnom dolazi do ispiranja hraniva. Za početak recikliranja potrebno je predvidjeti prostor u kojem će biti smještena kompostna hrpa. Idealan položaj je udaljen od kuće, blizu glavnog izvora biljaka koje treba kompostirati i gdje će se dovršeni kompost koristiti, najčešće u blizini povrtnjaka. Kako se materijal na kompostoj hrpi ne bi osušio, najbolje je da mjesto gdje se nalazi hrpa bude zaklonjeno živicom. Topao, sunčan položaj pridonosi brzom truljenju, ali ujedno će uzrokovati sušenje hrpe; no to se može spriječiti pokrivanjem i redovitim zalijevanjem ljeti. Treba izbjegavati položaje ispod visokih listopadnih stabala, jer kad počne padati lišće ujesen, može onečistiti potpuno razgrađeni kompost. Naime, lišće sadrži velike količine ugljika i ako se pomiješa s djelomično raspadnutim kompostom, usporit će njegovu razgradnju. Proces pretvaranja organskog materijala u kompost uključuje aktivnost milijuna mikroorganizama u tlu, ali i aktivnost puževa i gujavica. Na brzinu procesa utječu klimatski faktori. Proces razgradnje započinje na temperaturi oko 13°C. Toplina potiče brzu razgradnju, iako vrlo visoke temperature uzrokuju brzo sušenje kompostne hrpe. U procesu razgradnje važna je prisutnost kisika jer u suprotnom prestaje aktivnost mikroorganizama koji razgrađuju organsku tvar. Preporučuje se povremeno miješanje radi prozračivanja kompostne hrpe. Proces razgradnje zahtjeva i vlagu, ali ne potpunu natopljenost. Preporučuje se vlažnost od 50%. U praksi se to može teško procijeniti, no lak način da se procijeni je li postignuta prava razina vlage je malo prokopati hrpu – ako su stvorenja aktivno prisutna i kompost blago vlažan, razina vlage je ona prava. Još jedan način je iscijediti šaku komposta – ako iscuri nekoliko kapi vode, vlaga je na pravoj razini. Kako bi se ubrzao proces kompostiranja mogu se koristiti određeni biljni aktivatori. Za vrlo učinkoviti biljni aktivator sastojci su slijedeći: kamilica, maslačak, stolisnik, odoljen, kopriva, hrastova kora, med i šećer. Ubrane biljke treba posušiti te narezati na sitne komadiće, hrastovu koru treba narezati na sitne komadiće, a med pomiješati sa šećerom (na jednu žličicu šećera ide jedna kap meda). Nadvedene sastojke treba pomiješati (po jedna žličica od svakog) i čuvati u dobro zatvorenoj posudi. Biljni aktivator koristi se u malim količinama koje ubrzavaju proces razgradnje. U bocu treba uliti pola litre kišnice te jednu žličicu aktivatora, začepiti, protresti i pustiti da stoji 24 sata. Tek zatim na kompostoj hrpi napraviti štapom rupe na udaljenosti 30 do 60 cm i u svaku rupu naliti po 6 žlica biljnog aktivatora, a potom rupe zatvoriti. Proces kompostiranja je završen kad je kompost bez neugodnog mirisa, mrvičaste strukture te blago topao ili hladan. Treba pripaziti da se kompost ne koristi prerano, dok postoji određena mikrobiološka aktivnost jer ako se u toj fazi miješa s tlom ili supstratom, dušik neće biti dostupan biljkama. Kompost je vrlo vrijedno organsko gnojivo kod kojeg dolazi do postupnog oslobađanja hraniva što je idealno za postizanje uravnoteženog rasta biljaka tijekom cijele vegetacije, a može se iskoristiti na različite načine. Najčešći način korištenja komposta je ukopavanje u tlo ujesen ili proljeće prije početka vegetacijske sezone. Međutim, kompost je također i odličan supstrat za sjetvu i sadnju te supstrat za sobno bilje. Kada se koristi za sjetvu i sadnju, kompostu se dodaje treset, pijesak, grubi pijesak i slični materijali kako bi se poboljšao vodozračni kapacitet, a time potaknulo nicanje sjemena i rast korijenja. Najvažnije kod komposta koji se koriste za uzgoj bilja je da ne bude izvor zaraze bolesti ili štetnika. Trebao bi biti ujednačene kvalitete, jer dobri rezultati određenog komposta jedne godine potaknut će vrtlara da ga upotrijebi i sljedeće sezone, ali ako kvaliteta nije ujednačena rezultat će biti razočaravajući.
