Izvor: B92, 11.Mar.2010, 17:05 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Zelene vesti: Ugrožene vrste
Beograd -- Mladi istraživači apeluju na građane da ne kupuju ugrožene biljke i životinje, niti proizvode koji se od njih prave, jer tako doprinose istrebljenju tih vrsta.
Po procenama Interpola, godišnja vrednost ilegalne trgovine divljim vrstama na globalnom nivou iznosi između 7 i 10 milijardi američkih dolara, što je svrstava na drugo mesto u kategoriji kriminalnih aktivnosti na osnovu profitabilnosti, odmah iza trgovine drogom.
Mladi istraživači Srbije >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << napravili su izložbu pod nazivom "Istrebljenje, prava cena za ugrožene vrste", koja se može videti do nedelje u centralnom holu tržnog centra "Delta siti” na Novom Beogradu. Cilj izložbe je da ukaže građanima na ovaj problem i da apeluje na njih da ne kupuju zaštićene biljke i životinje.
Mladi istraživači Srbije već godinama utiču na podizanje ekološke svesti stanovništva uz pomoć međunarodnih organizacija kao što je USAID.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2010. godinu proglasila je godinom biodiverziteta i apelovala na sve države članice da znatno smanje stepen njegovog narušavanja.
Mladi istraživači Srbije su izložbom pod nazivom "Istrebljenje, prava cena za ugrožene vrste", pokušali da ukažu građanima na činjenicu da su kupovinom ugroženih biljaka i životinja i proizvoda koji se od njih prave, odgovorni za moguće istrebljenje ovih vrsta i narušavanje ekosistema, kaže Tanja Petrović iz ove organizacije.
”Mislim da su ovi podaci kojima obiluje naša izložba i u stilu naslova same izložbe 'Ne kupuj!’" Ja molim građane da ubuduće ako budu imali priliku da kupe ogrlicu od slonovače ili čizme od zmijske kože ili požele da imaju iguanu neobične lepote kao kućnog ljubimca, da to zaista i ne urade", poručuje Tanja.
Srbija je potpisnica Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore - CITES. To je međunarodni sporazum između vlada 175 zemalja članica. Cilj Konvencije je da međunarodna trgovina divljim vrstama životinja i biljaka ne ugrozi opstanak populacija istih vrsta u divljini.
Kako kaže Pavle Jovanović iz Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja, ovu konvenciju u našoj državi prate odgovarajući zakoni, pa je ilegalna trgovina ugroženim vrstama u Srbiji krivično delo za koje je propisana zatvorska kazna od tri meseca do tri godine.
I pored odgovarajućih zakona i propisa u ovoj oblasti, u Srbiji se i dalje ilegalno trguje zaštićenim vrstama.
”Što se uvoza tiče to su najviše ptice poput papagaja, dosta ih je na CITES listama. I reptili su dosta zastupljeni. Kod izvoza, konkretno iz Srbije, šumske kornjače su se nalazile dosta u prometu i ptice pevačice, koje nisu na CITES konvenciji, ali su pod nacionalnom zaštitom", objašnjava Jovanović.
Spisak ugroženih biljnih i životinjskih vrsta koje štiti konvencija CITES može se naći na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine i prostornog planiranja.
Kupovinom živog primerka ili proizvoda napravljenog od ugrožene vrste, u većini slučajeva direktno doprinosite njenom iščezavanju, jer se tako stvara tražnja i potreba za daljom eksploatacijom preostalih primeraka u divljini.
”Nepoznavanje nacionalnih propisa ne opravdava nikoga, tako da je potrebno pre kupovine da se dobro raspitate šta je sve potrebno, da li se ta vrsta nalazi na dodacima CITES, da li je zaštićena i kontaktirati obavezno Ministarstvo kada je unutrašnja trgovina. I poreklo životinje je dosta bitno i ne samo životinja nego i biljaka", navodi Jovanović.
Nekontrolisano i prekomerno korišćenje divljih vrsta životinja i biljaka je druga po redu pretnja za njihov opstanak u prirodi, odmah posle uništavanja staništa. Svake godine oko 25 000 primata, tri miliona ptica, 10 miliona koža reptila i preko 500 miliona tropskih riba kupuju se ili prodaju širom sveta.
Ovo je statistički podatak samo za legalni deo trgovine. Broj biljaka i životinja koji stradaju u ilegalnoj trgovini je ogroman.
