Izvor: RTS, 06.Nov.2015, 09:54 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Zakon, pa poklon?
Svi koji ubuduće budu primali poklone, tražili naknadu za duševnu bol ili potpisivali druge ugovore koji se regulišu Građanskim zakonikom, mogu da očekuju promene. U Apelacionom sudu u Beogradu, na drugoj javnoj raspravi, predstavljeni su delovi prednacrta Građanskog zakonika.
U Nacrtu Građanskog zakonika definisano je više od 50 vrsta ugovora, a većina uređuje privredne i poslovne odnose, među >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << njima i ugovor o ortakluku, pa čak i posluzi. Prvi put posle Drugog svetskog rata Srbija dobija zakonski regulisan ugovor o poklonu.
"Danas je opravdano raskinuti ugovor o poklonu, na primer zbog osiromašenja poklonodavca, tako da ostaje bez sredstava za život, ili zbog neblagodarnosti poklonoprimca koji tuče ili vređa poklonodavca. Svakako ima i onoga što je trebalo uneti, novo, naročito kod namenskog poklona ili poklona sa uslovom", kaže član Komisije za Građanski zakonik Dragor Hiber.
Uvode se i nova pravila za potpisivanje ugovora. Potrebna je saglasnost oko bitnih elemenata, a sporedni detalji bi se dogovarali naknadno.
"Kad se kaže da je ugovor o prodaji kojim se jedna strana obavezuje da preda stvar i da drugoj prenese pravo svojine, a ova se obavezuje da plati cenu, bitni elementi su predmet i cena. Sve ostalo je sporedno, gde će se predaja izvršiti, kako će se plaćanje izvršiti", objašnjava član Komisije za Građanski zakonik Miodrag Orlić.
Menja se i praksa naknade nematerijalne štete, a pored duševnog bola i straha, uvode se novi osnovi za naknadu.
"Širimo ga ne samo na granice duševnog bola i straha, nego na povredu prava ličnosti, kada neko pretrpi štetu zbog povrede slobode kretanja jer je bio u pritvoru i neosnovano lišen slobode. To je jedan veliki dijapazon tih slučajeva koji se kao kroz neki zajednički imenitelj javljaju kao pravo na dostojanstvo, dostojanstvo podrazumeva i pravo na slobodu, život, telesni integritet, duševni mir, porodični mir", kaže član Komisije za Građanski zakonik Slavko Perović.
Visinu naknade štete određivaće sud na osnovu dva kriterijuma – težine štete i stepena krivice onog ko štetu nanosi. Nematerijalnu odštetu, kako je predviđeno Nacrtom Građanskog zakonika, moći će da naplate osim građana i pravna lica.
I firme mogu da traže nematerijalnu štetu
Izvor: Danas, 07.Nov.2015, 00:15
Beograd - Deo Građanskog zakonika koji se bavi obligacionim odnosima je u najvećoj meri preuzet iz postojećeg Zakona o obligacionim odnosima, rečeno je na javnoj raspravi o prednacrtu Građanskog zakonika koja je održana u Apelacionom sudu u Beogradu...Akademik Slobodan Perović je rekao da je naš...












