Vulin: Sačuvali smo istinu o Prvom svetskom ratu

Izvor: RTS, 05.Nov.2018, 16:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vulin: Sačuvali smo istinu o Prvom svetskom ratu

Srbija se u protekle četiri godine trudila, i preko svojih snaga, da sačuva istinu onakvu kakva je ona bila – istinu da Prvi svetski rat Srbija nije ni izazvala ni tražila i da je u njemu učestvovala primorana da opstane, izjavio je ministar odbrane Aleksandar Vulin.
"Protekle četiri godine svet se intenzivno sećao onog što je zvao Veliki rat, nadajući se da drugog Velikog rata nikada biti neće. >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << Svet je četiri godine proveo u još jednoj borbi u Prvom svetskom ratu – borbi za konačnu istinu o Velikom ratu", rekao je Aleksandar Vulin otvarajući u Domu Garde u kasarni "Topčider" Međunarodnu naučnu konferenciju "Istorijsko-komparativna analizi operacija na Solunskom frontu 1916-1918".

Istakao je da Srbija ponosna na činjenicu što je na Solunskom frontu i u čitavom ratu izmešala zastave i krv sa Francuskom, Velikom Britanijom, Rusijom, Italijom i Grčkom.
"Ponosni na pretke, ponosni na saveznike, ali isto tako tvrdoglavo rešeni da ne dopustimo da se sto godina kasnije, zato što su nam se izmešale kosti i pepeo, izmešaju i vrednost svačije žrtve. Nije svaka žrtva ista, nije pripadnik 42. vražije satnije, koji je poginuo na Mačkovom kamenu i na Gučevu, isti kao onaj ko se na Gučevu i na Mačkovom kamenu rodio i tamo ostavio svoju glavu, jer nije razumeo da je moguće živeti i umreti bilo gde osim baš tu gde se rodio", rekao je Vulin.
Ukazao je da sto godina nije dovoljno vremena da zaboravimo ko je iz kog razloga u rat ušao i ko je i zašto svoje kosti ostavio po brojnim ratištima Velikog rata.
Prema njegovim rečima, Srbija je četiri godine provela boreći se da ne dozvoli da se u izmaglici izmešaju oni koji su svoje zemlje branili, s onima koji su želeli da podele tuđu zemlju.
"Sto godina kasnije, vi kao vojnici, vrhunski stručnjaci, proučavaćete kako su generali, vojvode mislili, kako su se vojnici ponašali, kako su upotrebljavana sredstva, kako je korištena geografija, kakvo je bilo komandovanje. Proučavaćete i političke greške i zablude i videćete koliko se sve nepobitno i suštinski promenilo", rekao je Vulin podsetivši učesnike skupa na novija ratna dešavanja i činjenicu da je srpska vojska tokom NATO agresije imala strategiju 4M – mobilnost, manevar, maskiranje i moral.
Naglasio je da se sve mnogo promenilo, osim jedne stvari koja predstavlja suštinu svih uspeha i pobeda srpske vojske, a to je moral.
"Srpski vojnik, ubećen u ono za šta ratuje, spreman na žrtvu, pobeđivao je brojnije i tehnički superiornije, ne zato što je rad da pogine, već zato što ispred sebe nije video nikakvu drugu mogućnost nego da svojom neprimerenom hrabrošću probije brda i nepobedive zaklone da bi došao kući", rekao je mininstar Vulin i podsetio da srpski vojnik kroz istoriju nikad nije dobijao bitke ako bi napustio svoju kuću.

Poželevši uspeha učesnicima konferencije u radu, ministar Vulin je naglasio da ne smeju zaboraviti da reč moral i danas definiše srpskog vojnika i da u tome pronalazimo suštinu i razlog postojanja srpske vojske.
"Srbija ponosna na svoje saveznike i bitke koje smo zajedno izborili. Malo je zemalja koje mogu kao Srbija da se pohvale tako velikim prijateljima i tako velikim neprijateljima i koji kao Srbija znaju vrednost mira zato što su učestvovali u toliko ratova", rekao je Vulin i dodao da je malo naroda koji kao mi cene prijatelje koji su sa njima ginuli, ali koji iznad svega cene slobodu.
Učesnike konferencije pozdravio je i ambasador Republike Francuske Frederik Mondoloni i poručio da je njegova zemlja, poput drugih zemalja-pobednica u Velikom ratu, nizom manifestacija obeležila stogodišnjicu tog događaja, a da je proboj Solunskog fronta jedna od poslednjih događaja koje ta zemlja pred Dan primirja obeležava.
"Petnaestog septembra, kada je probijen Solunski front, došlo je do povlačenjea centralnih sila, što je ubrzalo gubitke i povlačenje Nemačke. Time je dokazano da to nije bio sporedni, već centralni front koji je dao značajan doprinos kraju Prvog svetskog rata", rekao je ambasador Francuske u Beogradu i dodao da je obeležavanje stogodišnjice i prilika da se obeleži jubilej "bratstva po oružju" između Srbije i saveznika.
Rektor Univerziteta odbrane general-major dr Goran Radovanović istakao je da uporedno razmatranje prošlosti i sadašnjosti, na temelju stečenih znanja i iskustva i projekcija budućnosti pravi put za sagledavanje bezbednosnog okruženja, savremenih oružanih sukoba, kao i strategijskih trendova.
"Održavanje ovog skupa predstavlja izuzetnu priliku da naučna i stručna javnost iz Srbije i inostranstva iznese svoja stanovišta o jednom, za svet i Evropu, bitnom, a za Srbiju i njen narod presudnom istorijskom periodu", rekao je Radovanović i dodao da je ovo prilika da se istakne značaj promišljanja prošlosti i procenjivanja budućnosti.
Pukovnik dr Rade Slavković, načelnik Katedre operatike Škole nacionalne odbrane, istakao je da naučno-istraživački projekat koji u fokusu ima operacije na Solunskom frontu 1916-1918 i komparacija sa drugim operacijama iz bliže i dalje istorije jedinstvena prilika da svi analiziramo strategijske uslove, operativne veštine, taktičke postupke, komandovanje i rukovođenje, logističku podršku i međunarodno-humanitarno pravo u operacijama kako bi razmenili iskustva i unapredili postojeću i buduću teoriju i praksu nauka odbrane.
Nakon svečanog otvaranja međunarodne konferencije, ministar odbrane je u holu Doma Garde otvorio izložbu "Istorijsko-komparativna analiza operacija na Solunskom frontu 1916-1918" na kojoj su prikazani deo naoružanja iz Prvog svetskog rata i apostorifarni ključni trenuci na Solunskom frontu.
Reč je o dvodnevnoj konferenciji koja se održava u čast obeležavanja stogodišnjice završetka Velikog rata i koja je osim srpskih stručnjaka okupila i predstavnike Grčke, Ruske Federacije, Ujedinjenog Kraljevstva, kao i Francuske.

Nastavak na RTS...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.