Vremeplov (14. avgust 2011)

Izvor: RTS, 14.Avg.2011, 08:42   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vremeplov (14. avgust 2011)

Na današnji dan 1920. godine u Beogradu potpisan ugovor o stvaranju "Male Antante", vojno-odbrambenog saveza Čehoslovačke, Kraljevine SHS i Rumunije. Vinston Čerčil i Frenklin Ruzvelt potpisali "Atlantsku povelju" 1941. godine.

Ugovor o stvaranju "Male Antante", vojno-odbrambenog saveza Čehoslovačke, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Rumunije potpisan je na današnji dan 1920. godine. Cilj "Male Antante", koja se oslanjala na Francusku (tada vodeću kontinentalnu silu >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << u Evropi), bilo je sprečavanje svakog pokušaja restauracije Habzburga u bilo kom obliku. Sve tri zemlje (Rumunija se savezu pridružila 1921) bile su životno zainteresovane za održanje novih granica uspostavljenih posle Prvog svetskog rata. Bojazan nije postojala toliko od obnove Austro-Ugarske koliko od mađarskog revizionizma i dolaska Habzburga na presto Mađarske. Poslednji austrijski car Karlo Habzburški bar dva puta je pokušao da se vrati na presto u Budimpešti, poslednji put 1921. nakon čega je konfiniran na portugalsko ostrvo Madera u Atlantiku.

Britanski premijer Vinston Čerčil i predsednik SAD Frenklin Ruzvelt potpisali su 1941. godine "Atlantsku povelju", koja je kasnije postala temelj na kom su ustrojene UN. "Atlantska povelja" je uključivala pravo naroda da izabere oblik vladavine u svojoj zemlji i da teritorijalne promene nisu zakonite bez slobodno izraženog pristanka zainteresovanog naroda. Hijerarhija vrednosti "Atlantske povelje" poslužila je kao osnov i prilikom formiranja NATO pakta. Sapotpisnik "Atlantske povelje" septembra 1941. u Londonu bila je i Kraljevina Jugoslavija.

1040. - Škotskog kralja Dankana ubio je Makbet, koji je potom vladao 17 godina. Makbetova vladavina, posebno način na koji je zaposeo škotski presto, inspirisala je engleskog pisca Vilijama Šekspira za jednu od njegovih najpoznatijih drama

1791. - Osnovana Gimnazija u Sremskim Karlovcima, počela sa radom 1. novembra 1792. godine

1893. - Francuska je postala prva država u kojoj je uvedena obaveza stavljanja registracionih tablica na motorna vozila

1867. - Rođen Džon Golsvorti, engleski književnik, nobelovac (Kingston Hil, 14. 08. 1867 - Hempstid, 31. 01. 1933)

1876. - Rođen Aleksandar Belić, lingvista, profesor Univerziteta u Beogradu,  akademik (Beograd, 14. 08. 1876 - Beograd, 26. 02. 1960)

1928.- Rođen Nikša Stipčević, filolog, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu,  upravnik Biblioteke SANU (Split, 14. 08. 1928)

1939. - Umro Dragiša Lapčević, političar i publicista (Užice, 27. 10. 1867- Beograd, 14. 08. 1939)

1941.- Rođena Vida Ognjenović, pozorišni reditelj, književnica i diplomata, profesor Akademije umetnosti u Novom Sadu (Dubočke, 14. 08. 1941)

1947. - Rođena Danijela Stil, američka književnica (Njujork, 14. 08. 1947)

1954.- Potpisana Konvencija o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanih sukoba

1956. - Umro Bertold Breht, nemački književnik i pozorišni teoretičar (Augsburt, 10. 02. 1898 - Berlin, 14. 08. 1956)

1968. - Rođena Hali Beri, američka filmska glumica, dobitnica Oskara  (Klivlend, 14. 08. 1968)

1970. - Jugoslavija i Vatikan obnovili su pune diplomatske odnose posle 18-godišnjeg prekida

1972. - Umro Žil Romen (Luj Farigul), francuski književnik (Sen Žilijen Šaptej, 26. 08. 1885 - Pariz, 14. 08. 1972)

1973. - Rođen Vladimir Vujasinović, vaterpolista, reprezentativac  (Rijeka,14. 08. 1973)

1984. - Umro Tigran Vartanovič Petrosjan, jermenski šahista (Tbilisi, 17. 06. 1929 - Moskva, 14. 08. 1984.

1988. - Umro Enco Ferari, italijanski konstruktor sportskih automobila (Modena, 18. 02. 1898 - Maranel, 14. 08. 1988)

1990. - Vraćeno sovjetsko državljanstvo književniku Aleksandru Solženjicinu

2002. - Umrla Radojka Živković, harmonikašica i kompozitor  (Globoder, 24. 08. 1923 - Beograd, 14. 08. 2002)

2004. - Umro Česlav Miloš, poljski književnik i prevodilac, nobelovac (Šećejn, 30. 06. 1911 - Krakov, 14. 08. 2004)

2009. - Umro dr Ilija Konev, bugarski slavista, profesor i rektor univerziteta, ministar nauke i višeg obrazovanja, akademik SANU (1928 -14. 08. 2009)

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.