Uroš Predić nesuđeni autor „Seobe Srba”

Izvor: Politika, 30.Dec.2010, 23:02   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Uroš Predić nesuđeni autor „Seobe Srba”

Ponuda je prvo učinjena Prediću, on ju je prihvatio, ali uz uslov da slika dve godine. Patrijarhu je rok bio neprihvatljiv, pa je posao dobio Paja Jovanović

Pančevo – Jednog oktobarskog dana, godine 1949. već ostareli Uroš Predić objašnjavao je svom prijatelju pravniku i istoričaru dr Mihovilu Tomandlu kako je nastala slika „Vizija u oblacima“. Zadivljen mirnoćom kojom Tomandl prati svaku njegovu reč, maestro je odlučio da gostu ispriča i ovo: Jednog dana u atelje >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Predićev stigao je, a znao je to često da čini, kralj Aleksandar. Kao i Tomandl, zadržao se pred „Vizijom u oblacima“, a slikar je, ne razmišljajući mnogo sa kim govori, objasnio da slika predstavlja „u osnovi viziju o socijalnoj revoluciji“. Kralj se na te reči, pričao je Predić Tomandlu, okrenuo i bez reči napustio atelje. Nikada više nije došao u posetu slikaru.

Ovakvih pikanterija, u izdanju Arhiva u Pančevu, pun je rukopis „Moji susreti sa Urošem Predićem“ Mihovila Tomandla, pančevačkog advokata i istoričara amatera. Milan Jakšić, direktor Arhiva u Pančevu, kaže da je rad samo jednom štampan, pre pola veka u Zborniku Matice srpske.

Interesantno je kako je u to poratno vreme Predić gledao na svog velikog takmaca Paju Jovanovića. Na Tomandlovo pitanje šta misli o Paji, Predić kaže: „On vam je mačka koja uvek padne na četiri noge. Nije genij, ali je odličan poznavalac svih škola i pravaca, a njegovi su radovi majstorski“.

Predić je Tomandlu ispričao da je on nesuđeni autor slike „Seoba Srba“ koju je patrijarh Georgije Branković naručio za Milenijumsku izložbu u Budimpešti. Ponuda je učinjena Prediću, on ju je prihvatio, ali uz uslov da mu se za slikanje daju dve godine. Patrijarhu je rok bio neprihvatljiv, pa se obratio Paji Jovanoviću, koji je pristao da posao uradi za osam meseci.

Avaj, patrijarh nije bio zadovoljan skicom za sliku, te ona nije otišla u Budimpeštu. Iako Tomandl tako ne kaže, biće da je sa malo ironije, skromni Predić ispričao sledeću anegdotu o svom konkurentu. Na jednoj bečkoj kolektivnoj izložbi Paja je izložio dve slike. Jedna je predstavljala ženidbu nekog austrijskog vojvode, a druga je bila „prizor iz arnautskog života“. Car Franja Josif, koji je pomno razgledao izložbu, jedva je obratio pažnju na „ženidbu“, a zainteresovao se za „Arnaute“, pa je sliku čak otkupio. Paja, ljut zbog loše procene, odmah je „ženidbu“ preradio, naslikavši tako jednu od svojih poznatih slika „Krunisanje cara Dušana“.

Za „najlepšu crkvu u Srpstvu, izuzimajući srpske zadužbine“, Predić je smatrao Uspensku crkvu u Pančevu, a posebno je, veli Tomandl, hvalio ikonostas Konstantina Danila („Daniela“ kaže Predić). I pored toga što se vidi da Danil nije akademski slikar, jer mu prsti na rukama i nogama naslikanih persona „liče na kobasice“, Predić je o njemu imao veoma visoko mišljenje, a za najbolji njegov ikonostas smatrao je baš onaj u pančevačkom hramu Svetog uspenja.

Na Tomandlovu molbu, Predić je napravio spisak svojih radova, nastalih od 1876. do 1948. godine. Na spisku je 1658 radova, od skica do slika u ulju. Predić o svakoj slici navodi šta je naslikano, koji joj je format, u kojoj je tehnici slikana, čak da li je neki portret rađen prema živom modelu ili prema fotografiji, kao i u čijem je vlasništvu delo. Samo 1915. nije slikao. Napisao je: „Godina jalova zbog rata“.

Veliki slikar umro je 1953. godine. Sahranjen je u rodnom Orlovatu, ali je malo nedostajalo da mu večno počivalište bude u Starom Bečeju. Tomandl svedoči o tome. Predić je, oslikavajući kapelu Bogdana Dunđerskog u ovom mestu, prihvatio ponudu da u njoj, sa članovima porodice Dunđerski, i on bude sahranjen. Bogdan Dunđerski je to čak uneo u testament i deponovao kod Matice srpske. Predić se, međutim, kasnije predomislio i pisao Matici da odustaje od takve namere. Želi da buse sahranjen „kraj svoje dobre matere u Orlovatu“.

Miodrag Šašić

objavljeno: 31.12.2010.

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.