Izvor: Blic, 14.Nov.2006, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Uglja sve manje

Uglja sve manje

Prema postojećim podacima, lignit čini preko 95 odsto ukupnih rezervi uglja u Srbiji, ali će rezerve sa povoljnim uslovima eksploatacije biti iscrpljene u poslednjoj četvrtini ovog veka.

 - Od svih vrsta uglja, najviše imamo lignita. Najveće količine su na Kosmetu, odnosno u kosovskom i u metohijskom basenu (između 10 i 15 milijardi tona). Od toga se rentabilno može otkopati oko sedam milijardi tona, dok se ostatak nalazi ispod naselja ili na >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << velikim dubinama, pa eksploatacija nije isplativa - objasnio je za 'Blic' Novak Blečić, profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu.

Prema postojećim podacima, lignit čini preko 95 odsto ukupnih rezervi uglja u Srbiji. Zbog male toplotne moći i slabijeg kvaliteta u odnosu na druge vrste uglja, on se uglavnom koristi za proizvodnju električne energije. Najviše ga ima u kosovskom, kolubarskom, kostolačkom i metohijskom basenu, a velika prednost je što postoje dobri uslovi za površinsku eksploataciju.

Blečić je rekao da su uslovi eksploatacije sve teži, ali je dodao da će uglja biti dovoljno za ono vreme koliki je vek rada termoelektrana, uključujući i neke termoelektrane koje su tek u izgradnji, kao što je 'Kolubara B'.

- Iako ima dovoljno lignita za termoelektrane, kopovi su sve dublji a uslovi eksploatacije sve gori - kaže profesor.

Vršena su istraživanja, ali su pronađeni manji baseni.

- Oko 200 miliona tona geoloških rezervi uglja postoji u sjeničkom basenu i to su najveće rezerve nešto kvalitetnijeg mrko-lignitskog uglja, pa se razmatra mogućnost da se manja elektrana napravi na bazi uglja u tom basenu - rekao je Blečić.

Osim ovoga, značajni su sokobanjski i dragačevski basen. Međutim, ugalj u tim basenima nije u neprekidnom sloju.

- U Vojvodini su najznačajnija ležišta lignita u okolini Kovina (oko 250 miliona tona geoloških rezervi), pri čemu se sada eksploatiše samo ležište u nebranjenom delu priobalja Dunava, i to podvodno, pomoću plovnog bagera, što je jedinstven slučaj u svetu kada je u pitanju eksploatacija lignita. Inače, mrkog i kamenog uglja ima veoma malo, pa je teško obezbediti značajniju dugoročnu proizvodnju.

R.Ž. Marković

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.