Ubod krpelja i obraćanje lekaru

Izvor: B92, 16.Jun.2009, 14:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ubod krpelja i obraćanje lekaru

Uklanjanje krpelja (FoNet, arhiva)

Beograd -- Proleće i početak leta je vreme kada u prirodi ima dosta krpelja i zbog toga bi trebalo izbegavati boravak u zapuštenim šumama.

U Institutu za javno zdravlje Srbije kažu da kod nas oko 35 odsto krpelja može da prenese lajmsku bolest i ističu da ukoliko dođe do uboda krpelja obavezno morate da se javite lekaru. U periodu od januara do aprila, lekarima se javilo četrdeset pet građana sa ujedom krpelja.

U >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << Institutu za javno zdravlje Srbije kažu da se najverovatnije u toku leta ovaj broj neće znatnijje povećati, jer je zima bila jaka i nepogodna za razmnožavanje krpelja.

Ipak, većina građana, iako primeti ujed krpelja na koži, retko kad se javi lekaru, što može biti rizično.

"Kod muža sam izvadila u smeru suprotnom od kazaljke na satu. Skroz sam ga izvadila, videla sam ruke i noge”, "Nisam prepoznala, koleginica mi je rekla. Ja sam ga negovala misleći da je mladež, a ona mi je rekla vidi nožice”, "Imali smo psa i on je imao problema sa krpeljima, mi nismo. Mi smo iz Austrije i tamo ih baš ima mnogo, možda bi trebalo da se štiti nekom vakcinom”, kažu pojedini građani sa kojima je B92 razgovarao.

Vakcina protiv lajmske bolesti je 2002. godine povučena iz upotrebe, jer je utvrđeno da je neefikasna.

Lekari kažu da mesto uboda treba pratiti narednih mesec dana, jer oko 35 odsto krpelja sa teritorije Srbije može da prenese lajmsku bolest.

"Naravno, nije svaki krpelj zaražen, ali ako se pojavi crvenilo, obavezno se treba javiti lekaru. Lajmska bolest može da bude praćena i mučninom, visokom temperaturom i glavoboljom. Ova bolest se uglavnom otkrije već u prvom stadijumu”, rekla je specijalistkinja mikrobiologije sa parazitologijom Ivana Kelić.

Krpelji mogu provesti i do šest sati na odeći, tražeći mesto za ubod, a najviše ih ima u šumama, u visokoj travi i žbunju.

"Prva i osnovna mera prevencije je da, kada boravite u prirodi, nosite duge rukave i duge nogavice upasane u čarape, zvuči smešno, ali je tako i to treba primenjivati”, kaže doktorka Kelić.

"Kada dođete kući iz prirode, obavezno pregledajte kožu, kosu, istresite i promenite garderobu. Obavezno pregledajte i decu, a posebno kosu, jer se kod dece krpelji najviše zadržavaju u predelu glave i vrata”, navodi ona.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.