U Srbiji 3.000 divljih deponija

Izvor: Politika, 21.Apr.2008, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

U Srbiji 3.000 divljih deponija

Većina deponija u Srbiji ne ispunjava ni najosnovnije uslove za zaštitu okoline, a zauzima sve veće prirodne površine

Saša Dragin, ministar za zaštitu životne sredine, pozvao je građane Srbije da danas, 22. aprila, kada se obeležava Dan planete Zemlje, „razmisle gde žive i probaju da reše neki od problema u vezi sa životnom sredinom u svom okruženju”.

Pogled u kantu za smeće u svojoj kući može biti prvi korak. Koliko je plastičnih kesa, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << konzervi, staklenih flaša ili tegli, koliko starog papira, celofana, kutija od stiropora ili kartona" Nešto od ovog jeste „biorazgradivo”, a nešto posle odlaganja na deponije smeća trune godinama, stvarajući nusproizvode koji su često samozapaljivi i zagađuju zemljište i vodu.

Po rečima Rebeke Božović, generalnog sekretara Društva za upravljanje ambalažnim otpadom „Sekopak”, godišnje se u Srbiji prikupi oko 2,7 miliona tona komunalnog otpada. Zemlje Evropske unije uspevaju da smanje ovakve količine izdvajanjem ambalažnog otpada pogodnog za reciklažu koji čini od 20 do 25 odsto od ukupnih količina, rekla je Božović povodom Dana planete.

Ona je naglasila da se zbog sve većih količina i štetnosti otpad smatra jednim od najvećih zagađivača životne sredine sa kratkoročnim i dugoročnim posledicama na kvalitet i dužinu našeg života, kao i na kvalitet vazduha i hrane koju unosimo.

Mi svakog dana sve više kupujemo i samim tim stvaramo ozbiljan problem odlaganja, odnosno deponovanja te ambalaže.

Božović podseća na činjenicu da većina deponija u Srbiji ne ispunjava ni najosnovnije uslove za zaštitu okoline, a zauzima sve veće prirodne površine. O ilegalnim da i ne govorimo. Otvaranje novih deponija koje će odgovarati ekološkim i sanitarnim uslovima jeste jedno od neophodnih rešenja, ali nije dobro krajnje rešenje za otpad, jer će se ono samo gomilati i neće se količinski smanjivati.

Korisno i efikasno rešenje u smanjivanju već ogromnih količina otpada, naročito ambalažnog, jeste samo u tehnološkom napretku i razvoju građanske ekološke svesti, menjanju naših navika i usvajanju novih, objašnjava Božović.

Ona ističe da je srpska industrija okupljena u „Sekopaku” odlučila da podrži napore opštine Čačak ka uspostavljanju modela primarne selekcije i tako pokaže svoju spremnost da se o problemu ambalažnog otpada brine i pre nego što primeni princip partnerstva sa lokalnim samoupravama na sakupljanju svih vrsta ambalažnog otpada. „Namera nam je da tokom jednogodišnje pilot-saradnje isprobamo sve modele i saznamo koji je model najprimenjiviji za čitavu teritoriju Srbije”, dodaje sagovornica.

Govoreći o ulozi i značaju gradskih službi i lokalne samouprave u procesu prikupljanja ambalažnog otpada, Božović ističe da će se novim zakonskim rešenjem lokalnoj samoupravi dati veća ovlašćenja, a samim tim i veće obaveze u oblasti upravljanja, od kojih je najvažnija obaveza uspostavljanje sistema za prikupljanje svih vrsta ambalažnog otpada, ali i drugih vrsta otpada koje su iskoristive i koje ne smeju završiti na deponijama.

Srbija, inače, ima samo jednu pravu deponiju, te je sa više od 3.000 divljih deponija i mnogobrojnim đubrištima u veoma lošem ekološkom stanju, čulo se na prezentaciji projekta „Ja recikliram – a ti?”, koja je održana na Tehnološko-metalurškom fakultetu u Beogradu.

Da se u svesti građana ipak nešto menja, svedoči i Zoran Cvijanović, savetnik potpredsednika Vlade Srbije, koji je kazao da je oko 70 odsto ljudi izrazilo želju da obavlja primarnu selekciju otpada – da odvaja otpad kod kuće. „Najveći problem u ovom trenutku jeste što država nije u stanju da prihvati taj entuzijazam građana. Ministarstvo za zaštitu životne sredine, obezbedilo je zakonsku regulativu, ali je njeno usvajanje odloženo do formiranja novog parlamenta.”

---------------------------------------------

Međunarodna godina planete

Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 2008. za Međunarodnu godinu planete Zemlje, pa je ova godina odlučujuća za podizanje svesti javnosti o značaju održivog razvoja planete Zemlje i njenih resursa, prevenciju katastrofa, njihovu redukciju i ublažavanje posledica, kao i za izgradnju kapaciteta za održivo korišćenje resursa.

---------------------------------------------

I mališani uče kako da čuvaju prirodu

„Sekopak” i opština Čačak sarađuju u realizaciji jednogodišnjeg pilot-projekta „Razvoj primarne selekcije ambalažnog otpada iz komunalnog čvrstog otpada na teritoriji Opštine Čačak”. Opština Čačak je preko svojih JKP organizovala prikupljanje čvrstog komunalnog otpada sa gradskih i prigradskih teritorija i sa čak 80 odsto seoskog područja. Takođe, u opštini Čačak primarnom selekcijom ambalažnog otpada obuhvaćeno je 20 odsto individualnih domaćinstava sa gradske teritorije. Pored ovoga, Opština konstantno radi na edukaciji stanovništva o značaju primene ovog projekta, a posebna pažnja se posvećuje najmlađim stanovnicima. Tako će povodom Dana planete Zemlje, u vrtiću „Leptirić” u Čačku biti organizovano takmičenje za mališane i njihove roditelje o poznavanju ambalažnog otpada i značaju očuvanja prirode.

N. Kovačević

[objavljeno: 22/04/2008]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.