Tužni jubilej

Izvor: Vostok.rs, 16.Okt.2011, 12:07   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Tužni jubilej

16.10.2011. -

Zakon o državljanstvu, usvojen u Letoniji pre 20 godina, podelio je stanovništvo zemlje na državljane i nedržavljene. Uoči tog tužnog jubileja stranka Za ljudska prava u jedinstvenoj Letoniji zapalila je u Rigi kod zgrade parlamenta sveće i organizovala simbolično spaljivanje pasoša nedržavljana.

1991. godine, 15. oktobra, posle usvajanja od strane sejma Letonije zakona o državljanstvu, otprilike trećina stanovništva zemlje nije dobila letonske pasoše. >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << Formalni znak za određivanje državljanstva je činjenica biografije: da li su pre juna 1940. godine bliski rođaci živeli na letonskoj teritoriji. Onaj ko nije mogao da navede dokaze ili stigao u tu republiku kasnije, nije dobio nikakav status. Bez državljanstva je ostao veći deo ruskojezičnog stanovništva. Jasno je, oni su uglavnom stigli posle rata da bi obnavljali pribaltičku republiku, - kaže pravnik Žana Karelina.

Bili su ljudi, kojima su stavili takozvane okrugle žigove u pasoš. To su ljudi, koji, prema mišlenju države, nisu imali vezu sa Letonijom, te su morali da budu deportovani u Rusiju ili u neku drugu istorijsku otadžbinu. Uglavnom je reč o vojnim licima i članovima njihovih porodica. Zatim, 1993. godine, bio je usvojen zakon o bivšim građanima SSSR-a, koji nisu imali državljanstvo neke druge zemlje. Ustvari su oni nedržavljani, odnosno, državljani bivšeg SSSR-a.

Istovremeno letonski nedržvljani nisu bili priznati apatridima, odnosno licima bez državljanstva, kako je to usvojeno u međunarodnoj praksi. Takva bi situacija izazvala više pitanja kod međunarodne zajednice. Međutim, Letonija je tada tražila pravo da se učlani u EU, - priča Žana Karelina.

Svakako, državi se ne bi to isplatilo, to bi rezultiralo mnogim sankcijama od strane međunarodnih organizacia, jer je trećina stanovnika apatridi – to je apsolutno nenormalno. I to reč je o stanovništvu, koje nije došlo odnekud, nije dobilo azil, već su to ljudi, koji su tu rođeni i imaju vezu s tom zemljom. To bi rezultiralo za Letoniju velikim brojem problema, zato je uspostavljen status da ne bi ti ljudi bili apatridi. U njihov pasoš je ubeleženo alien.

Alien u prevodu sa engleskog znači stranac. Takav pravni jezik postoji samo u Letoniji i Estoniji.

U Letoniji danas živi 315 hiljada nedržavljana. Oni nemaju pravo da učestvuju u političkom životu zemlje, nemaju izborno pravo. Istovremeno bilo koji državljanin EU, kada dođe u Letoniju, recimo, kao gost, ima pravo nakon 3 meseca da učestvuje u izborima samoupravnih organa. Ozakonjena je nejednakost s mesnim državljanima i u drugim sferama, - kaže Žana Karelina.

Ima više od 100 razlika. To je dugački spisak, ne samo odsutnost prava glasa, građanskih prava, obaveza, to su razlike u spisku profesija, kojima se čovek može baviti, naprimer, nedržavljanin ne sme da ima pravnu praksu, radi u policiji, ni u nekim državnim ustanovama. Postoje i apsurdna ograničenja, koja se ne mogu objasniti, naprimer, ne može da bude farmaceut.

Posle uvođenja intituta nedržavljanstva u Letoniju su stizali eksperti različitih međunarodnih struktura. Sve preporuke su pozivale državu da se okrene nedržavljanima. Odgovor je bio: neka se naturalizuju, prođu putem sticanja državljanstva. Tu ima problema. Neki nemaju novac za polaganje ispita. Treba ne samo platiti državnu taksu, već naučiti jezik, istoriju i tako dalje - radi toga treba završiti tečaj. Postoje ljudi poodmaklih godina, koji ne mogu fizički da nauče letonski jezik, ako ga nisu znali ranije. Postoje ljudi koji ne mogu da polože ispit iz istorije, i to iz principijelnih razloga, zato što se njihova predstava o letonskoj istoriji kosi sa zvaničnom koncepcijom države. Naprimer, oni ne mogu da potvrdno odgovore da li je Letonija bila okupirana. Zato ne mogu da polože taj ispit iz istorije.

Uoči 20. godišnjice uvođenja isnstituta nedržavljana stranka Za ljudska prava počela je da prikuplja potpise za održavanje referenduma o pružanju državljanstva svim stanovnicima zemlje.

Izvor: Golos Rossii, foto: © Flickr.com/mightymightymatze/cc-by-nc-sa 3.0

Nastavak na Vostok.rs...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.