Izvor: Politika, 23.Maj.2010, 23:21 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Trgovištu preti talas od pet metara
Opština koja je prošle nedelje pogođena velikom poplavom, sada strahuje od 300.000 kubnih metara zemlje koja klizi u reku Tripušnicu
Trgovište – Potpuno nezainteresovani za hitove iz kasnih osamdesetih s Radio Kfora i najnovije vesti na albanskom jeziku, koje dopiru iz zvučnika, vijugamo uskim asfaltnim putem, prevaljujući pedesetak >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << kilometara između Vranja i najnerazvijenije srpske opštine, Trgovišta. Dok s naše leve strane promiču nemi svedoci – kamene figure poput onih iz Đavolje varoši – sa desne su u neprekidnom nizu posledice „božje kazne” kojom su stariji meštani skloni da objasne katastrofu koja ih je zadesila.
Tamo gde su do pre nekoliko dana bile šarene bašte i plastenici s ranim povrćem, sada su glina i žuti pesak glatki poput plastelina, ruševine mostova i lokalnih puteva, tone otpada, prevrnuta vozila i pokidane žice – zastrašujući učinak poplave od 15. maja kakva se u ovom kraju ne pamti od 1922. godine. „Ko će da mi vrati zasejani grah”, pita starica iz jedne kuće pokraj puta, dok pomaže mužu da izbaci vodu iz metar i po poplavljenog podruma.
Nevolja nikad ne dolazi sama. U pograničnoj opštini Trgovište, gde se preko brda dovikuju s komšijama iz Makedonije, sada strahuju od nove katastrofe. Posle izlivanja Pčinje i okolnih reka (Tripušnice, Kozjedolske i Lesničke reke), kada je dvoje ljudi nastradalo, proradila su okolna klizišta. Jedno od njih, na samo kilometar i po od Trgovišta, preti da izazove veliki poplavni talas u kome bi voda iz Tripušnice mogla da potera oko 300.000 kubnih metara zemlje i mulja i bukvalno zatrpa ovo naselje od pet hiljada duša. Kako kažu nadležni – počela je trka s vremenom.
Predrag Marić, načelnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije, pojašnjava da je Trgovište „najkritičnije mesto u Srbiji”.
– Imamo plan za evakuaciju stanovništva, ali to je samo jedna od tri varijante. Ne možete ljudima reći biće sve u redu. Postoji opcija da ne bude sve u redu, druga je da delimično bude dobro i treća da bude potpuno dobro. Dogovorio sam se s direktorom CIP-a da oni predlože radove. Samo u petak, klizište se pomerilo za 20 santimetara – objašnjava Marić za „Politiku”.
Da je situacija alarmantna, potvrđuje nam i generalni direktor Saobraćajnog instituta CIP Milutin Ignjatović:
– Uputio sam ekipe na klizište u Trgovištu. Ono obuhvata površinu 400 puta 200 metara, a debljina se pre detaljnog istraživanja procenjuje na tri metra. Kada bi se ta masa sručila u reku Tripušnicu, to bi bila strahota. To je oko 300.000 kubika zemlje, plus drveće, što bi bilo oko 600.000 tona. Kada 300.000 kubika uđe u potok i kad to krene, može da napravi katastrofu.
Potpuno svestan opasnosti je i Vlasta Petrović, predsednik opštine Trgovište.
– Plašimo se da će da se sruči, zatvori reku i napravi veliko jezero. A onda da probije i da nas potopi! Najverovatnije ni Trgovišta više ne bi bilo. Mi ovde za to leka nemamo – poručuje Petrović.
U CIP-u tvrde da imaju lek „ne samo za poplave i klizišta, već i za tunele, autoputeve, železnicu”.
– Na našim hidrašima je da proračunaju mogućnost privremenog saniranja klizišta. Odnosno, da se pusti klizište da padne u reku, a da se oko 500 metara nizvodno napravi zagrad od betonskih blokova, da može voda da prolazi, a da se mulj zaustavi, čime bismo sprečili udar na naselje – kaže direktor Ignjatović.
Na licu mesta zatičemo ekipu CIP-a, predvođenu građevinskim inženjerom hidrotehnike Miodragom Trifunovićem, specijalistom za regulaciju bujica i klizišta. Dok snimaju ugroženo brdo, Trifunović zabrinuto vrti glavom.
– Uočili smo klizanje terena na dužini od 400 metara. Nevolja je u tome što imamo ovu kosinu od 200-300 metara i što je reka bujična, zatvorena na jednom uzanom prostoru. Klizanje širih razmera izazvalo bi katastrofu. Korito može da bude pregrađeno mekim materijalom, koji ovaj vodotok može probiti, što bi stvorilo poplavni talas u Trgovištu visine pet-šest metara. Imao bi veliku dinamičku snagu i rušio bi sve do ušća Tripušnice u Pčinju, ali se nadam da stambene kuće ne bi bile srušene – kaže za Trifunović za naš list.
U neizvesnosti i strahu od novog talasa, u Trgovištu pokušavaju da saniraju štetu od poplave 15. maja. Štetu procenjuju na više od milion evra, što je astronomska suma u opštini u kojoj tek svaki šesti građanin ima neki posao. Posle poplave, zbog prekinutih telekomunikacija, zatvorene su i dve banke koje su radile, pa penzioneri moraju da putuju u Vranje da podignu novac.
Zlata Stošić, iz sela Kozji Dol, čije dvorište je potpuno uništeno, priča da je bujica prevrtala automobile kao kutije od šibica:
– Od poljoprivrede nemamo više ništa. Voda nam je odnela sve kokoške a nastradalo je i jare. U dvorištu se pojavila rupa i komšija Popović je juče nasuo dva kamiona šodera.
Opštinski čelnici ističu da ne bi smela da se čeka zima.
– Bili smo na dnu i pre ovoga. Ljudi me ne razumeju, veliki je pritisak, galama, nezadovoljstvo – žali se predsednik Petrović. Zvoni mu telefon. Zovu iz zrenjaninskog „Agroživa”, nude svežu piletinu, konzerve i salame. Nastavljamo razgovor:
– Daleko smo od sveta, od glavnih puteva. Sada je uništena kompletna infrastruktura opštine. Putevi, 13 mostova, telekomunikacije, struja, vodovod u svim selima, brane, kanalizacija... To više ne postoji. Nijedan lokalni put više nije u funkciji. Potopljeno je oko 300 kuća. Šteta je veća od milion evra. Samo bedem pored Pčinje koji mora da se obnovi koštaće pola miliona. Najveću pomoć smo dobili od Vlade Srbije, 15 miliona dinara, od čega će porodicama dvoje nastradalih biti uručeno po 250.000 dinara. Od grada Beograda tri miliona, Novi Sad najavljuje pet miliona. Kompanija „MK Komerc” uplatila je milion, koliko i „Jat”, beogradska „Lasta” 500.000 dinara. Imamo najave i za veća sredstva iz NIP-a, ministarka je obećala projekte po hitnom postupku – najavljuje Petrović.
Mnogi meštani, međutim, nemaju dovoljno poverenja u Petrovićeva obećanja. Ugostitelj Petrun Stošić, zvani Zajko, pokazuje nam srušeni most koji su sami građani zidali.
– Granje se zaglavilo između njegovih stubova i napravilo čep. Ubrzo je nastalo jezero, zbog koga izgiboše ovi ljudi uzvodno. Nivo vode se podigao za 10 metara! A onda su, od siline, pukli betonski stubovi i sva ta masa je pokuljala prema Trgovištu. Krivi su predsednik opštine Vlasta Petrović, koji svako veče igra kockice u Domu penzionera, i njegovi prethodnici. Nisu se interesovali za ove divlje mostove i odvodne kanale – optužuje Zajko.
Dok razgovaramo sa Zajkom, s druge strane srušenog mosta dolazi komšija Velimir Dimković, čija je porodica odsečena od Trgovišta. Kako kaže, moraju da idu pola kilometra uzvodno i prelaze nabujalu reku preko srušene topole.
– Bio sam tri-četiri puta kod predsednika opštine, ali nam ništa nije pomogao. Deca će da mi popadaju u vodu – viče Dimković, nadjačavajući huk Kozjedolske reke.
Čedomir Jovanović radi u opštini od 1981, a duže od decenije je komunalni inspektor. Od Jovanovića saznajemo da se u održavanje korita nije se ulagalo od 1967. godine.
– Ono je godinama stešnjavano, jer su se pojavili privatni uzurpatori, koji su obrađivali plodno zemljište pored reke. Odgovorni su vodoprivreda i opština. Korito je moralo da se čisti i proširuje bar jednom u 10 godina – dodaje Jovanović.
Predrag Marić kaže da predsednici opština imaju veliku odgovornost za ono što rade, ali da rezonuju po principu „svi smo krivi i niko nije kriv“.
– Ne možete uvek da se krijete i vičete da nema para. Postoje neke stvari koje mogu i bez velikih para da se urade – poručuje Marić.
Uprkos nedavnoj tragediji, subota je u Trgovištu bila svečani dan jer se obeležava opštinska slava Sveti Nikola. Zbog teških okolnosti, ovog puta nije bilo litije, ali je bilo mnogo političkih varnica, prepucavanja i nezadovoljstva. Trgovište je, očito, na klizavom terenu.
Bojan Bilbija
----------------------------------------------------------
Mišo, vrati se, odneće te voda
Biljana Stamenković, ćerka je Vukosave (46), koja je poginula u poplavi zajedno s Radovanom Zlatkovićem.
– Majka je pošla u susedno selo i sklonila se u baraku kod Radovana, dok prođe kiša. Ali, naišao je talas i odneo ih sa sve barakom. Opština nam još nije dala 250.000 dinara pomoći koju je dodelila vlada – navodi Biljana.
Miloš Đorđević (21) čitav sat se borio s bujicom u pokušaju da spase Vukosavu i Radovana, koji mu je bio teča.
– Dok sam prolazio pored barake počela je da pada jaka kiša. Sklonio sam se malo kod njih i posle otišao. Kod kuće mi je majka rekla da se čula s njima i da im je voda opkolila baraku. Krenuo sam da vidim. Prešao sam preko drvenog mostića, koji je odmah pao za mnom. Skinuo sam prsluk i krenuo kroz vodu, držeći se za drveće. Voda mi je već bila do grudi, matica je počela da me diže. Teča mi je doviknuo: „Mišo, vrati se, odneće te voda!” Uspeo sam preko jednog plota da se dokopam obale. Krenuo sam kući da se presvučem, kada su javili da je voda odnela i njih i baraku. Našli su ih tek sutradan, 200 metara dalje.
B. B.
-----------------------------------------------------------------
Makedonija blizu, a daleko
Nekada je Trgovište imalo pet fabrika, u kojima je radilo oko 1.500 ljudi. Danas radi samo jedna, sa stotinak zaposlenih, a u celoj opštini posao ima manje od hiljadu ljudi. Na vlasti su G17 plus, DS i SPS, ali nezvanično saznajemo da je DS koaliciju napustio još 26. marta. Iako ima 47 kilometara dugačku granicu s Makedonijom, ne postoji nijedan granični prelaz, pa meštani prevaljuju 160 kilometara u jednom pravcu da bi posetili rođake preko brda, objašnjava pomoćnik predsednika opštine, građevinski inženjer Milorad Nikolić.
B. B.
[objavljeno: 24/05/2010]