Sveti Trifun zaštitnik iskrene ljubavi

Izvor: Glas javnosti, 14.Feb.2011, 07:42   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sveti Trifun zaštitnik iskrene ljubavi

BEOGRAD - Praznici Sveti Trifun, koji slave pravoslavni vernici, i Sveti Valentin, koji je deo zapadne tradicije, biće obeležen danas istovremeno kao zaštitnici iskrene ljubavi svih hrišćana.

Srpska pravoslavna crkva Svetog Trifuna slavi kao velikomučenika koji je postradao za hrišćansku veru, ne isključujući njegov značaj kao zaštitnika bračne ljubavi i vernosti, koje su deo hrišćanske propovedi.

Prema hrišćanskom učenju, bračna ljubav je u ravni ljubavi >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << prema Bogu, o čemu svojim delima najbolje svedoče Hristovi velikomučenici, među kojima je i sveti Trifun.

Žitija i hrišćansko stradanje oba svetitelja našli su mesto u "Ohridskom prologu" vladike Nikolaja Velimirovića, prema kome je velikomučenik Trifun poginuo 250. godine u Nikeji od mača hristobornog rimskog cara Dakija.

Vladika Nikolaj govori o skromnosti i isceliteljskoj moći svetitelja Trifuna, koji je "u detinjstvu čuvao guske i jedini mogao pomoći ludoj kćeri cara Gordija".

Sahranjen je skromno, na sopstveni zahtev, u selu Kampsadi u Frigiji, gde je i rođen.

Sveštenomučenik Valentin, kako piše vladika Nikolaj, bio je episkop u italijanskom gradu Interamni, gde se proslavio kao iscelitelj brata rimskog tribuna Frontana i Herimona, sina poznatog filosofa Kratona, čime je mnoge preobratio u hrišćansku veru.

Valentin je sa svojim sledbenicima posečen mačem 273. godine, zapisano je u "Prologu".

SPC dan Svetog Valentina obeležava 30. jula, odnosno 13. avgusta, ali ne kao zaštitnika zaljubljenih.

Iz kalendara Katoličke crkve 14. februar je izbrisan kao dan posvećen svetom Valentinu, zbog, kako kažu, želje za smanjenje broja svetih dana kod onih svetaca o kojima nije bilo jasnih istorijskih činjenica.

Običaj da se polovinom februara slavi praznik zaljubljenih potiče iz vremena antičke Grčke i Rima, kada su slavljena božanstva plodnosti i zaštitnici svetosti braka.

Na Dan zaljubljenih, ili Valentinovo, običaji su različiti i sve više se vezuju za potrošacko društvo, dok se u pravoslavnim hramovima i u pravoslavnim domovima na Trifundan poštuje pretežno vekovna tradicija crkve.

Svetog Trifuna slave mnogobrojni esnafi, vinogradari, meandžije, a na liturgijama se pominju stradanje svetitelja Trifuna.

Srpski narod u okolini Zaječara posvećuje mu čak tri dana slavlja, nadajući se njegovoj zaštiti u zimsko vreme kada vukovi nanose ogromne štete u tim krajevima, gde je ovčarstvo važna privredna delatnost.

Свети Трифун нема никакве везе са овим ватиканским блесавим празником. Света Православна Црква слави данас светог Трифуна као заштитника усева, винограда и девојака. А оно што нам намеће ватикан преко тањуга, школа, медија.... јесте само њихова непрестана борба да поунијате православце и завладају земаљским просторима. Слављење њиховог празника (и било чијег другог) који је ван православе Цркве је строго забрањено светим канонима донесеним на свети саборима. Много векова у назад на челу оних који су желели да поунијате православце били су неко патријарси и владике, па тако и данас патријарх српски Иринеј и многи од владика у име цркве и у име светога Саве (који је рекао да Србин је Христов а не папин) желе да нас поунијате и још горе од тога (што они и некрију у својим поступцима).

Долази време долска прореченога праволсавнога Цара (руса) који ће очистити цркву од оваквих патријараха и владика у успоставити у њој вековни Божански поредак!

U Pirotskom kraju se "zarezuju" tj kaleme vinogradi i praznik se zove Zarezoja,slavi se uz vrucu rakiju i pricaju se lovacke i druge saljive price.

Стварно претерујете кад покушавате да исперете Српском Народу мозак и наметнете да слави неког валентина и успоређујете ватикански профитабилни празник са Српском Славом Св Трифуном...Не мoрамо сви да будемо паписти као већина епископа и поглавник Патријарх иринеј,покушајте да ширите истиниту и праведну Хришчанску Веру Православље...

Nastavak na Glas javnosti...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Glas javnosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Glas javnosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.