Izvor: Politika, 07.Jun.2011, 23:31 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Sve više stranaca traži azil u Srbiji
Niko nije dobio azil ali su tri Etiopljanina, jedan Iračanin i jedan Somalac dobili takozvanu supsidijarnu zaštitu
Broj onih koji traže azila u Srbiji će u narednom periodu rasti, a već postojeći smeštajni kapaciteti za prijem azilanata su prebukirani. Od kada je 2008. godine stupio na snagu Zakon o azilu, u Srbiji nijednom stranom državljaninu >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << nije dat taj status. Prema podacima UNHCR-a, prošle godine u Srbiji registrovano je 522 tražioca azila, od čega je doneto 28 odbijajućih odluka.
Od 1. januara do 31. maja ove godine, u Srbiji je registrovano 976 pojedinačnih zahteva za azil, odnosno 537 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. U proceduri je rešavanje 223 zahteva azilanata, navedeno je u izveštaju UNHCR-a.
Ovo je juče rečeno na brifingu za novinare Visokog komesarijata za izbeglice UN (UNHCR), Predstavništva za Srbiju. Prema podacima UNHCR-a, najveći broj onih koji traže azila u Srbiji poreklom je iz Avganistana, Iraka, Pakistana, Palestine i Somalije. Zapanjujuće je da oko 81 odsto odbijajućih odluka o azilu nije prošlo reviziju drugostepenog organa, odnosno Komisije za azil.
– Prošle godine doneto je pet rešenja o supsidijarnoj zaštiti, za tri Etiopljanina, jednog Iračanina i jednog Somalca, koji su tražili azil. Prema ovom rešenju oni imaju ista prava kao azilanti, osim što se ova vrsta zaštite odobrava na godinu dana posle čega se odluke preispituju – navode u UNHCR-u.
Problem je, kako su naveli u ovoj organizaciji, što i ako neko dobije takav vid zaštite ili eventualno azil u Srbiji, nema mehanizama za integraciju tih osoba. Oni ostaju u Centru za azil u Banji Koviljači, gde je smeštajni kapacitet uveliko prebukiran, što bi trebalo da bude rešeno izgradnjom centra u Bogovađi.
Sa druge strane, Srbija je, odobravanjem bezviznog režima, prošle godine izbila na treće mesto po broju tražilaca azila. Prema raspoloživim podacima, 17.700 srpskih državljana zatražilo je azil u nekoj od zemalja EU. Od toga, dva odsto zahteva je pozitivno rešeno, odnosno u oko 340 slučajeva azil je odobren. Međutim, približavanje Srbije zemljama EU podrazumeva da ovaj broj bude nula.
– Broj zahteva azilanata poreklom iz Srbije prošle godine je bio udvostručen u odnosu na raniji period, a oko 75 odsto zahteva poteklo je sa Kosmeta – navedeno je u izveštaju UNHCR-a.
Belgija je prošle godine odobrila 74 zahteva za azil građanima Srbije. U UNHCR-u kažu da je osim kratkoročnih mera koje trenutno sprovodi MUP Srbije, neophodno što hitnije početi sa sprovođenjem dugoročnih mera, koje bi, kako kažu, odmah dale rezultate.
– To su prvenstveno podizanje kvaliteta zaštite ljudskih prava u Srbiji, borba protiv siromaštva, saradnja sa zemljama EU i upoznavanje građana sa tim šta ih očekuje ukoliko zatraže azil sa idejom o zaradi – navode u UNHCR-u.
D. Vukosavljević
objavljeno: 08.06.2011














