Izvor: Politika, 20.Okt.2009, 23:10 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Sutra se otvara Muzej romske kulture
Među eksponatima prva knjiga o Romima iz 1803. godine i srpsko-romsko-nemački rečnik napisan u logoru 1942. godine
Osam različitih romskih prevoda Biblije, prva knjiga o Romima iz 1803. godine, prvi pronađeni zapis na romskom jeziku i drugi interesantni eksponati romske kulture biće tokom narednih šest meseci u okviru izložbe „Reč Roma” izloženi u prvom Muzeju romske kulture koji se otvara danas u Beogradu u Ruzveltovoj ulici 41-43.
– Ovde >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << je, između ostalog, izloženo dvadesetak rečnika romskog jezika iz različitih svetskih zemalja, pa i jedan unikatan srpsko-romsko-nemački, napravljen 1942. godine za vreme Drugog svetskog rata i to u nemačkom logoru, što se vidi po logorskim pečatima na nekoliko mesta. Njegov autor je Svetozar Simić – kaže za „Politiku” Dragoljub Acković, član Svetskog parlamenta Roma i autor izložbe.
Tokom izložbe „Reč Roma” u muzeju će biti izložena i prva knjiga o Romima iz 1803. godine.
– Te godine je, inače, objavljeno samo devet knjiga na srpskom jeziku, između ostalih i ova. Autor je Petar Aksibarković, a pojedini delovi knjige su na romskom – objašnjava naš sagovornik.
U postavku je uključena i prva Biblija prevedena na romski jezik u našoj zemlji i to 1938. godine, primerci lista „Romano lil” koji je u Beogradu izlazio 1935. godine, kao i prvi tekst na romskom jeziku u svetu, objavljen 1537. godine u Engleskoj.
Osim izložbe, u prostorijama muzeja će svakog petka, subote i nedelje biti organizovana i predavanja iz oblasti romologije na kojima će zainteresovani moći bolje da se upoznaju sa romskom kulturom, istorijom i jezikom. Organizatorima je, za sada, najveću pomoć pružila Skupština grada i gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, a kako kaže Acković, očekuju da će se i mnoge druge institucije, poput Ministarstva kulture, uključiti u ovaj projekat.
Acković kaže da je ovo prvi pravi romski muzej u jugoistočnoj Evropi, jer se inače tekovine romske kulture uglavnom prikazuju kao stalne postavke u muzejima drugog tipa. On naglašava da sve u ovom muzeju počevši od eksponata, preko kustosa, pa do čistačica ima prefiks „romsko” i da se radi o vrlo kompetentnim i adekvatno obrazovanim ljudima. Manjak prostora, kako kaže Acković, biće nadoknađen sa deset računara u kojima će biti pohranjeno preko 150.000 dokumenata u vezi sa ovom izložbom.
B. Mališ
[objavljeno: 21/10/2009]









