Šta bismo bez engleskog

Izvor: Politika, 03.Jul.2009, 23:05   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Šta bismo bez engleskog

Ako se posmatra obim prodaje udžbenika, srpsko tržište je najveće u jugoistočnoj Evropi

Ovih dana u Beogradu boravi Engleskinja Stefani Ričards, direktorka Odeljenja za učenje engleskog jezika u izdavačkoj kući Oksford juniversiti pres. Iskoristili smo njenu posetu za kratak razgovor

Koliko često dolazite u Beograd i zbog čega?

U Beograd dolazim od 1996. godine, po nekoliko puta godišnje. Ja sam predstavnik Odeljenja za učenje engleskog >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << jezika u Oksford juniversiti presu i imamo tu sreću da mnogi nastavnici i učenici u Srbiji engleski jezik uče baš iz naših knjiga i materijala. Moj posao je da se uverim da naši udžbenici i literatura pomažu nastavnicima i onima koji uče engleski jezik da njihov rad bude što uspešniji i da im omoguće da uživaju u učenju.

U kojim još zemljama jugoistočne Evrope radite?

Zadužena sam za prodaju naših knjiga i udžbenika u sedamnaest zemalja centralne, istočne i jugoistočne Evrope, uključujući tu i Srbiju i sve njoj susedne države. Ako se posmatra obim prodaje, srpsko tržište je najveće u jugoistočnoj Evropi. Kada je reč o vrednosti prodatih knjiga, predvodnik u ovom regionu je Grčka.

Koji je značaj učenja engleskog jezika u državama teritorije za koju ste vi zaduženi?

Sticanje znanja engleskog jezika veoma je važno u svim zemljama regiona u kojem ja radim, što priznaju i ministarstva prosvete ovih država. Nadam se da predlog najnovijeg zakona o udžbenicima za prvi razred osnovne škole neće sprečiti dosadašnju dugogodišnju tradiciju učenja iz naših udžbenika. Sa učenjem engleskog danas se počinje u sve ranijem uzrastu, a očekivanja nastavnika i učenika su sve veća. U mnogim zemljama postavlja se ambiciozan cilj da učenici na kraju školovanja dostignu bar nivo znanja B2 (CommonEuropeanFramework). Naravno, lične ambicije učenika se razlikuju. Neki žele da nauče engleski kako bi napredovali u karijeri ili da bi lakše sarađivali sa stranim kompanijama. Drugi vole da putuju, pa engleski uče kako bi se lakše snašli u stranoj zemlji. Neki, opet, planiraju da studiraju u inostranstvu ili da potraže zaposlenje u nekoj od država u kojima se govori engleski. Najbolji je primer Univerzijada, koja se upravo održava u vašem gradu, šta bismo bez engleskog?

Koliko, po Vašem mišljenju, Srbi žele da nauče engleski jezik?

Posvećenost srpskih nastavnika engleskog jezika svom poslu uvek me iznova zadivljuje. Seminari i kursevi za nastavnike koje organizujemo često se održavaju tokom vikenda ili u vreme raspusta. I pored toga, sale su uvek prepune, što pokazuje da su srpski nastavnici spremni da se odreknu svog slobodnog vremena kako bi usavršili sopstveno znanje.

Kako Vi lično vidite Srbiju?

Poseta Srbiji uvek mi pričinjava veliko zadovoljstvo, pre svega zbog toga što sam tokom prethodnih trinaest godina ovde upoznala divne ljude. Naravno, tu su i druge lepe stvari – vaša ukusna hrana i izuzetna vina kao i gostoprimstvo i prijateljski doček mojih kolega i saradnika. Veze sa vašom zemljom i njenim narodom veoma me raduju. Nadam se da će Srbija brzo ući u Evropsku uniju, koju svesrdno podržavam jer verujem da razvija čvršće veze i komunikaciju među državama.

Dušica Milanović

[objavljeno: 04/07/2009]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.