Šta Verbić sprema srpskom školstvu

Izvor: Politika, 27.Jun.2014, 16:02   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Šta Verbić sprema srpskom školstvu

Samo četiri inspektora kontroliše fakultete. – Nema upisa na fakultete bez akreditacije

– Šta bi vam odgovorio bokser kojeg u prvoj rundi pitate šta su mu planovi? Plan je da preživi tri runde, a onda nokautira protivnika!

Ovim rečima je dr Srđan Verbić započeo prvo neformalno upoznavanje sa novinarima koji prate obrazovanje, otkako je preuzeo funkciju ministra prosvete koju mnogi nazivaju „vrućim krompirom” svake srpske vlade.

On je na radnom >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << doručku, koji je održan u nastavnoj bazi Ugostiteljsko-turističke škole u hotelu „Palas”, obećao „borbu do poslednjeg džula snage”. Čim je to izgovorio, prosuo je sok, a potom i vodu. Potom je predstavio svoj tim saradnika „koji su ulaskom u sektor znali da ulaze u nevolju”.

Verbić je rekao da je izabrao ljude koji „imaju mnogo energije i ne pristaju na neuspeh”, a neki od njih su državni sekretar Aleksandar Belić, Viktor Nedović i Zorana Lužanin, zaduženi za međunarodnu saradnju, zatim savetnici Mirjana Bojanić i Milovan Šuvakov, kao i šef kabineta Nemanja Đorđević.

Nova ekipa Ministarstva prosvete saopštila je i lepe i loše vesti: najviše će se obradovati stari studenti kojima je produžen rok za diplomiranje, kao i naši stručnjaci iz inostranstva, jer će se prema izmenama Zakona o visokom obrazovanju proces priznavanja diploma završavati u roku kraćem od tri meseca.

Loša vest za one koji su do sada radili na ivici zakona odnosi se na pooštravanje uslova potrebnih za dobijanje i gubitak dozvole za rad fakulteta i visokih škola, a biće zaustavljena i praksa da brucoše upisuju oni koji nemaju akreditaciju. Nacionalnom savetu za visoko obrazovanje je oduzeto pravo da dodeljuje akreditaciju, što su do sada koristili mnogi privatni fakulteti koji su prethodno bili odbijeni od strane Komisije za akreditaciju, pa se posle žalili ovom višem telu.

Prorektor Univerziteta u Beogradu dr Miodrag Popović, predstavljen kao saradnik Ministarstva, predstavio je Nacrt novog zakona: dozvola za rad važiće pet godina nakon obavljene akreditacije, to jest, neće više biti neograničena. Kada istekne, ukoliko ustanova ne podnese novi zahtev za obnovu akreditacije, Ministarstvo je obavezno da u roku od tri dana donese rešenje kojim se zabranjuje rad ustanove.

– Predviđeno je da se zahtev za akreditaciju mora rešiti u roku od 15 meseci od podnošenja. Do sada je rok bio nedefinisan, davalo se upozorenje, produžavao postupak... Ukoliko Komisija za akreditaciju i proveru kvaliteta (KAPK) za 15 meseci ne reši zahtev, Nacionalni savet za visoko obrazovanje može da raspusti deo ili celu komisiju, što znači da više nema odugovlačenja – objasnio je Popović.

Nacionalni savet može da poništi odluku KAPK, ali ne može u drugostepenom postupku da odobri studijski program, kao što se svojevremeno desilo u slučaju Megatrend univerziteta, već će vratiti KAPK na ponovno odlučivanje. Ta odluka će biti konačna.

Na pitanje zašto se za kontrolu ne angažuju svi prosvetni inspektori, jer ih za visoko obrazovanje ima samo četiri, a za osnovno i srednje više od 100,  ministar je najavio velike promene u načinu funkcionisanja prosvetne inspekcije:

– Biće usvojen novi zakon o prosvetnoj inspekciji, ali ne možemo da povećamo broj inspektora jer imamo zabranu zapošljavanja, s jedne strane, a sa druge, nema velikog interesovanja za ovaj posao. Niko ne želi danas da bude Eliot Nes. Posao je težak, a potrebne su visoke kvalifikacije – rekao je ministar.

Jedna od gorućih tema za radnim doručkom bile su i lažne diplome. Verbić je rekao da niko ne može da proveri sve doktorate u zemlji, jer je za proveru kvaliteta rada potrebno isto onoliko vremena koliko je bilo potrebno i za izradu. Naš zadatak je da napravimo takav sistem da se ove stvari što ređe dešavaju, rekao je Verbić, a time će se baviti ENIC centar u Ministarstvu prosvete.

– Nije suštinsko pitanje da li je diploma sumnjiva, već gde se ta osoba zaposlila. To bi moglo da se rešava kroz neke druge zakone, da recimo, oni iz državne uprave traže proveru diploma od centra u Ministarstvu prosvete. Potrebno je postaviti branu pri samom zapošljavanju – neće biti dovoljno da kandidat samo preda diplomu, već i da je budući poslodavac proveri – rekao je ministar.

Miodrag Popović, koji je nekadašnji dekan ETF-a, rekao je da lažnih diploma nema mnogo i da je vrlo lako i brzo danas utvrditi da li je neki dokument falsifikovan (na ETF-u ta provera traje pet minuta), već su problem diplome koje su izdate za neakreditovane programe, a takvih je mnogo više.

U unakrsnom novinarskom ispitivanju, Verbićev tim je najviše vremena proveo odgovarajući na pitanja oko male mature: da li je tačno da je bilo masovnog prepisivanja u školama, da li su oštećeni đaci pošto je ove godine bilo nekoliko grešaka u ocenjivanju zadataka, da li će budući maturanti znati 1. septembra kako će izgledati završni ispit koji će polagati sledeće godine...

– Za sada nemamo podataka da je bilo masovnog prepisivanja na završnom ispitu – tvrdi Verbić.

– Imamo drugačije informacije. Ukoliko se utvrdi da je ipak bilo prepisivanja, da li će i ko snositi odgovornost? – pitali smo ministra.

– Prikupljamo izveštaje sa terena i ukoliko bude propusta u realizaciji završnog ispita, direktori škola će snositi odgovornost – odgovorio je Verbić.

Ministru nije sumnjiv ni podatak da su u nekim školama svi đaci postigli visok broj bodova, jer je po njemu očekivano da se đaci dobro spreme za ispit, a rekao je i da neće dozvoliti formiranje rang-lista škola na osnovu osvojenih bodova, jer se takva lista može zloupotrebiti, pošto su nepouzdani podaci.

On je rekao da su kreatori testova potcenili đake, pa su do nekih rešenja učenici dolazili lakše i drugačije nego što je to bilo predviđeno i da će ovo iskustvo poslužiti kao nauk za sledeće upise. Verbić je, inače, pre dolaska u MP, bio na čelu Centra za ispite.

Odluka o bodovanju sledeće male mature biće doneta do 1. septembra, obećao je Verbić, a Nacionalni prosvetni savet je u utorak usvojio predlog da srpski jezik i matematika nose po 10 bodova, a kombinovani test 20.

Pitali smo i kakva će biti sudbina studenata dvogodišnje škole u okviru nekadašnjeg DIF-a kojima su poništene diplome i indeksi, ali nam je odgovoreno da će se više znati posle sastanka sa rukovodstvom fakulteta koji je zakazan za danas.

Sandra Gucijan

objavljeno: 27.06.2014

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.