Srpski hirurg uči kineske lekare

Izvor: Politika, 03.Nov.2009, 23:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Srpski hirurg uči kineske lekare

Kako se leči i operiše rak debelog creva u Pekingu i Sijanu slušalo je 280 specijalista iz 45 kineskih provincija

Profesor hirurgije, koloproktolog, doktor Zoran Krivokapić nedavno se vratio s putovanja po Kini, gde je kineskim lekarima prikazao nove operativne tehnike lečenja raka debelog creva. Naš hirurg, jedini iz Srbije i s Balkana, zajedno s još devet stručnjaka iz Belgije, Velike Britanije Švedske, Nemačke i Holandije, bio je instruktor u Pekingu i Sijanu na evropskom >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << kursu, koji je akreditovao Savet onkologa. Kako se leči i operiše rak debelog creva slušalo je 280 specijalista iz 45 kineskih provincija.

Naš stručnjak je već četvrti put evropski instruktor i ovo je velika čast, ali i priznanje ukupnom radu. Štaviše, profesor Krivokapić će od 2011. godine biti predsednik Evropskog udruženja koloproktologa, za šta mu kolege iz Velike Britanije u šali kažu da je srpska koloproktologija već u Evropi. On je i dalje jedini lekar iz naše zemlje, ali i cele bivše Jugoslavije, koji je redovni član Kraljevskog koledža hirurga Engleske. Sa ponosom dr Krivokapić pokazuje i plaketu kojom je proglašen za počasnog građanina Bora. Operiše u 50 gradova Srbije i 10 okolnih zemalja.

Za „Politiku” profesor Krivokapić objašnjava kako su nove operativne tehnike i metode koje su kao instruktori pokazali kineskim lekarima u Srbiji u primeni već 20 godina i da je to dobrim delom zaslužno za naše dobre rezultate u lečenju raka debelog creva.

Koliko operacija uradite sa svojim timom ?

Tim na Prvoj hirurškoj klinici radi od šest do osam operacija karcinoma debelog creva nedeljno već 15 godina. Trenutno imamo najveći broj operisanih pacijenata u svim evropskim zemljama.

Da li veliki broj operisanih služi za ponos ili govori o razmeri ovog problema kod nas?

Mom timu služi za ponos, ali, s druge strane, učestalost raka debelog creva u našoj zemlji je u porastu. Prema podacima Udruženja koloproktologa Srbije imamo oko 46 novoobolelih na 100.000 bolesnika. Znači, oko 3.500 do 4.000 novih slučajeva raka debelog creva godišnje što je prilično veliki broj.

Šta Srbija mora da uradi da smanji lošu statistiku?

Napravili smo skrining program za rano otkrivanje karcinoma debelog creva, a koji kreće početkom sledeće godine. Sve osobe od 50 do 69 godina aktivno ćemo pozivati, preko izabranog lekara u domu zdravlja, na test skrivenog krvarenja u stolici. U slučaju pozitivnog testa, sve ove pacijente ćemo upućivati na pregled kolposkopijom.

Kakvi su izgledi pacijenata koji se jave u uznapredovaloj fazi bolesti?

Nijedan pacijent s karcinom debelog creva danas nije izgubljen. Za svakog ima nade. Ako se napravi dobra dijagnoza, strategija u lečenju, ako se svi stručnjaci ujedine, više nema izgubljenih pacijenata, pa čak i kada imaju metastaze.

Poznati ste po tome što ste operisali mnoge ljude iz političkog i javnog života, ali i obične ljude. Pamti se još izborna lista za predsednika na kojoj ste od dvanaestorice, osmoricu lično operisali?

To je tačno, ali ne i najvažnije. Političari i javne osobe leže zajedno sa običnim pacijentima. Mislim da veći utisak ostavim na obične, male ljude, nego kod javnih ličnosti.

Olivera Popović

--------------------------------------------------------------

Zablude i istine

Koji su tipični simptomi raka debelog creva

Krv u stolici, promena u ritmu pražnjenja creva (smena proliva i zatvora), gubitak težine, lažni pozivi na nuždu"

Koje su rizične grupe?

To su osobe starije od 50 godina. Najopterećeniji su stariji. Pretpostavlja se da se 92 odsto karcinoma javlja u starijem dobu, mada i mnoge mlade osobe obole, ali pre svega oni koji su nasledno opterećeni, s familijarnom polipozom, kao i oni čiji su roditelji bolovali od raka debelog creva ili bilo kog drugog karcinoma. Rizik predstavljaju i neka zapaljenska oboljenja creva.

[objavljeno: 04/11/2009]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.