Izvor: B92, Beta, 06.Feb.2009, 02:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Srednjoškolski život u vreme krize
Beograd -- Dok mladi iz Beograda planiraju da se odreknu uglavnom putovanja, njihovi vršnjaci iz manjih gradova u Srbiji najčešće moraju da se odreknu hrane.
Apsolventska ekskurzija u Španiji, master studije u Italiji, koncert omijene grupe u Beču, ipak će morati da sačekaju dok Srbijom ne prođe ekonomska kriza, rekli su studenti i srednjoškolci iz Beograda. Njihovi vršnjaci iz manjih gradova jedva sastavljaju kraj sa krajem. Ipak, ima i onih koji uveliko zarađuju, ali >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << uglavnom nezakonito.
Sendvič u kiosku kod prokupačke gimnazije košta oko 80 dinara, a ukoliko odustanete i od sendviča i od soka, imaćete dovoljno da odete na neki koncert ili izađete sa društvom, kaže srednjoškolka iz Prokuplja Milena Milenković.
Ako redovno preskačete užinu, možete da uštedite i za letovanje jer su roditelji, strahujući od ekonomske krize, sveli džeparac na minimum. Ovo se najbolje vidi u manjim mestima, gde većina ljudi i nema posao, pa se snalazi kako ko može.
Nije ni retkost da srednjoškolci đačkom stipendijom pomažu domaćinstvo, kaže Milena.
"Iznos stipendije nije naročito veliki i trebali su da povećaju, ali nisu zbog ekonomske krize. Deca čiji roditelji nemaju pare čuvaju to za neke kućne potrebe tako da ne idu na letovanja. Takođe, ne jedu u školi i slično, kako bi sebi kupili markiranu garderobu ili bolje stvari da se ne bi otuđili od društva", kaže ona.
I dok se mladi u Prokuplju odriču užine, u Beogradu je situacija nešto drugačija. Kafići u okolini srednjih škola su standardno puni, a učenici Osme beogradske gimnazije kažu da ih kriza, bar još, ne dotiče.
Ipak, ima i onih koji su već odavno počeli da se snalaze, a prema rečima jednog beogradskog gimnazijalca, za "šanere" i švercere uvek će biti posla.
Prema rečima psihoanalitičara Vojislava Ćurčića, nije neobično da mladi hoće sve i odmah.
Međutim, u uslovima ekonomske krize i dok mladi i dalje vide uzore u kriminalcima i turbo-folk pevačicama, ne treba da čudi ako se neka ponašanja iz devedesetih vrate na velika vrata, navodi Ćurčić.
"Ovi mladi ljudi su odrasli u tim godinama, vaspitavani su na nakaradnom moralnom i vrednosnom sistemu i verovatno će biti skloni da ponovo pribegnu istom načinu pribavljanja novca kao recimo 1995. kada je bila poplava maloletničke delinkvencije koja se odnosila na otimanje patika i jakni", kaže Ćurčić.
I dok su se mladi devedesetih brinuli o tome da li će im neko oteti patike na ulici, danas ih mnogo više zanima da li će moći da putuju.
Ipak, razmere ekonomske krize u ovakvim uslovima mogu da budu drastične, bar što se tiče ponašanja mladih, ocenjuje Ćurčić. I pored toga, većina srednjoškolaca i studenata se nada da će kriza brzo proći.