Škulić: Dožživotna kazna zatvora je najadekvatnija za najteža krivična dela

Izvor: Blic, 15.Jul.2016, 11:48   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Škulić: Dožživotna kazna zatvora je najadekvatnija za najteža krivična dela

Profesor Pravnog fakulteta Milan Škulić smatra da je doživotna kazna zatvora adekvatnija za najteža krivična dela, poput ubistva dece, od postojeće, koja predviđa maksimalnu kaznu zatvora od 40 godina.

- Lično mislim da je kazna doživotnog zatvora adekvatnija za neke vrste krivičnih dela, kao što su teška i brutalna ubistva dece. Ona najviše liči na nešto što je nekada bila smrtna kazna - rekao je Škulić Tanjugu.

On je dodao da je ova kazna humanija >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << i za počinioca krivičnog dela jer ostavlja mogućnost uslovnog otpusta, te da je za one koji provedu decenije u zatvoru često teži i komplikovaniji život na slobodi nego iza rešetaka.

- Za njih je često adekvatnija doživotna kazna nego kazna od 40 godina, jer su kada dođe vreme za izlazak iz zatvora već u poznoj starosti, često bolesni, nemaju gde da se vrate - pojašnjava Škulić.

Pročitajte još:

On kaže da je većina država u Evropi poznaje kaznu doživotnog zatvora i da jedino države bivše Jugoslavije imaju kaznu od 30 do 40 godina zatvora za najteža krivična dela.

- Bila je ideja prošle godine da se u Srbiju uvede kazna doživotnog zatvora, jer je adekvatnija za teže zločine. Smrtn kazna iz formalnih razloga ne može biti ponovo uvedena jer je Srbija članica saveta Evrope - naglašava Škulić.

Od predloga se, kako kaže, verovatno odustalo iz straha da se ne deluje preterano represivno i dodaje da ako doživotnu robiju imaju stare evropske države poput Francuske, Nemačke, Austrije, on ne vidi problem zašto ne bi i Srbija.

Za peticiju koja je potpisivana širom Srbije da se uvede smrtna kazna za najteže zločine, on pojašnjava da je Srbija članica Saveta Evrope, a sve države koje su u tom sistemu nemaju smrtnu kaznu kao krivičnu sankciju.

Značaj smrtne kazne u preventivnom smislu, kako kaže, ne treba precenjivati, jer je u vreme kada je ona postojala u Srbiji bilo teških krivičnih dela, dok i u zemljama koje danas imaju takvu kaznu postoje teška krivična dela počinjena prema deci.

- Počinioci nikada ne razmišljaju o kazni koja bi trebala da usledi, već se plaše mogućnosti da budu otkriveni i da delo bude dokazano - zaključio je Škulić.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.