Izvor: Blic, 05.Jul.2006, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sada rade samo četiri vaskularna hirurga

Sada rade samo četiri vaskularna hirurga

Bolesti krvnih sudova na vreme mogu da prepoznaju samo četiri vaskularna hirurga u Beogradu, tako da je kadrovska osposobljenost angiologa u našoj zemlji poražavajuća.

Pored toga, podaci Svetske zdravstvene organizacije pokazuju da se Srbija nalazi na poražavajućem drugom mestu u svetu, odmah iz Rusa, po broju cerebrovaskularnih bolesti.

- Zbog toga smo pokrenuli kampanju za reformu nastave, da se školovanje >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << vaskularnog hirurga, odnosno specijalizacije skrate sa sedam na šest godina. Po tom predlogu opšta hirurgija specijalizirala bi se dve godine, umesto dosadašnjih pet, a vaskularna četiri godine. To nije veliko skraćenje, ali sa druge strane dobili bismo kompletnije stručnjake nego do sada. Budućim vaskularnim hirurzima specijalizacije bi bile kraće ali i konkretnije - objašnjava jedan od pokretača ove kampanje dr Lazar Davidović, načelnik vaskularne hirurgije u Institutu za kardiovaskularne bolesti u Kliničkom centru Srbije. On dodaje da se predlog trenutno razmatra na Medicinskom fakultetu.

Školovanje vaskularnog hirurga je skupo, na primer u Americi košta kao i školovanje pilota borbenog aviona, ali ni to nije problem, nastavlja dr Davidović. Ako sada počnemo da školujemo ljude, dobre vaskularne hirurge imaćemo tek za sedam godina.

I pored toga što je povećan broj operacionih zahvata, obezbeđena oprema i kataterizacione sale, i dalje je problem nedostatak stručnjaka i kapaciteta, ističe doktor.

- U našoj zemlji kompletnu vaskularnu hirurgiju rade jedino Klinički centar Srbije i Institut 'Dedinje'. Deo se radi na Vojnomedicinskoj akademiji i Klinici za kardiovaskularnu hirurgiju u Novom Sadu. To je dovoljno za 50 do 60 odsto potreba naše zemlje - kaže dr Davidović.

Porast cerebrovaskularnih bolesti uzrokovan je stresom, tranzicijom, lagodnim životom bez fizičke aktivnosti i adekvatne ishrane. Prosečna starost operisanih vaskularnih bolesnika pre dve i po decenije bila je 70 godina, a sada se ta granica pomerena i iznosi 60 godina. Nažalost, sve više obolevaju mlađi ljudi.

- Dva najveća problema kod nas su oboljenja karotidne arterije i trbušne aorte. Godišnje u KCS operišemo 1.000 pacijenata sa ovom dijagnozom, a poslednjih godina broj obolelih je sve veći - precizira dr Davidović.

Sonja Todorović

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.