Izvor: Danas, 09.Feb.2016, 10:57   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Robovi banaka

"Ja sam rob banke" glasi jedan od slogana kojima su građani koji imaju kredite u švajcarskim francima, protestujući prekjuče ispred Vlade Srbije, pokušali da utiču na premijera da im smanji rate, odnosno kamate.

Sa stanovišta dužnika zahtev je sasvim smislen. Jer, na jučerašnji datum 2007. godine, u kojoj su stambeni zajmovi u "švajcarcima" bili u punom zamahu, kredit od 40.000 franaka vredeo je 24.726 evra. Taj isti kredit juče je vredeo 36.125 evra ili 46 odsto više. >> Pročitaj celu vest na sajtu Danas << Drukčije rečeno, kada bi klijent koji danas ima kredit od 40.000 franaka poželeo da ga konvertuje u evre, banci bi ubuduće dugovao 36.000 evra. Ali, ako bi mu premijer dozvolio da konverziju sprovede po kursu iz 2007, ubuduće bi dugovao oko 25.000 evra.

Gde je tu problem? U tome što se tvrdi da to neko mora da plati. A to bi u ovom slučaju bile ili banke ili država. Efektiva tvrdi da su banke odobravale kredite u francima, ali da same nisu imale izvore u toj valuti, već u evrima, tako da sada ostvaruju ozbiljan "ekstraprofit" na rastu kursa "švajcarca".

Ovaj argument nije bez osnova. Da bi banka dala nekom kredit, ona mora odnekud da nabavi novac koji će mu pozajmiti: ili iz depozita, ili tako što će i sama od nekog (uglavnom od svoje matice) pozajmiti novac. Tu je ključ. Banke su po pravilu uzimale novac od svojih centrala u Evropi, ali evre, ne franke. Banke su zatim jednim finansijskim mehanizmom, deviznim hedžingom, "pretvarale" te evre u franke i onda davale kredite u francima (pri čemu nisu isplaćivale franke, već dinare po važećem kursu).

Niko nikad nije objasnio kako je ovaj sistem funkcionisao i mi zapravo ne znamo da li su banke dodatno zaradile ili nisu. Zato bi ovaj argument Efektive trebalo ozbiljno uzeti u obzir i konačno i jasno raščlaniti ko je, koliko i kako zaradio novac na kreditima indeksiranim u francima. Ili bar slediti iskustva iz pomenutih zemalja, od kojih su tri članice EU, pa im to ništa nije smetalo da učine ustupak građanima, a da ne oštete svoje i inostrane banke.

Nastavak na Danas...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Danas. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Danas. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.