Izvor: Danas, 30.Dec.2014, 00:21 (ažurirano 02.Apr.2020.)
„Revizorska bolest“ bez terapije
Već skoro dve decenije stručnjaci ukazuju na metodološke i praktične slabosti računovodstvene i revizorske struke. Bolest je dijagnosticirana, ali terapija nije ponuđena. Nesumnjivo, suštinski razlog dominantno leži u političkoj volji.
Međutim, ne treba zanemarivati i urušavanje osnovnog koncepta obavljanja revizije - nezavisnosti. Činjenica da angažovanje komercijalne revizorske firme zavisi od volje obveznika revizije značajno opredeljuje veštački pozitivne revizorske >> Pročitaj celu vest na sajtu Danas << izveštaje (oko 95 odsto pozitivnih mišljenja, na nivou cele Srbije) kao zalog buduće saradnje sa klijentima koje pojedine revizorske firme opslužuju i više decenija.
Stanje u državnoj reviziji je složenije, ali činjenica da je Savet ove institucije politički opredeljen umnogome uslovljava izbor budžetskih korisnika i stepen kvalifikacija u iskazanim mišljenjima. Da li su za neke korisnike budžeta iskazane negativne kvalifikacije uklonjene ili pridodate i da li se njima trguje, to je predmet drugih analiza.
Ono što strogo indicira da, kada je u pitanju komercijalna revizija, jeste da se Komora revizora nije nijednom izjasnila u vezi sa slučajem iskazanog revizorskog mišljenja za Agrobanku? Da li je u pitanju strah od revizorske velike četvorke, ili postoje politički razlozi, ili je neadekvatna metodologija? Stoga nije iznenađujuće da nekolicina ljudi uzme milijardu evra zajma, a da je kristalno jasno da se radi o „brutalnom falsifikatu kreditne istorije“.
S druge strane, državna revizija ni dan danas nije osposobljena za njenu suštinsku funkciju, a to je revizija svrsishodnosti, revizija privatizacije i revizija vladinih ugovora. Opšte je poznata metodološka aksioma da se prvo revidiraju materijalno značajna (sa aspekta udela u budžetu) ministarstva. To se pre svega odnosi na ministarstva odbrane, spoljnih poslova, unutrašnjih poslova, itd. I ona su učinjena od strane DRI, revidiranjem finansijskih izveštaja i pravilnosti poslovanja, ali ne i revizija svrsishodnosti i ugovora, što bi bacilo sasvim drugu senku, ne samo na način vođenja ovih ministarstava, već i drugih direktnih i indirektnih korisnika budžetskih sredstava.
Na kraju, računovodstvena i revizorska struka, mora da se sučeli sa još jednom brutalnom činjenicom, a to je da značajne funkcije u oblasti komercijalne i državne revizije zauzimaju kadrovi sa minornom strukovnom biografijom. Ne verujemo da je razlog ovome politička poslušnost, jer postoje vrhunski stručnjaci koji podržavaju reformske zahvate, ne iz lične koristi, već u interesu Srbije. Sve izneto ukazuje da su neophodne hitne izmene Zakona o reviziji i Zakona o DRI. Razlog za ovo, sem pomenutog, leži u činjenici da privreda ne raspoznaje efekte komercijalne revizije, dok rezultati funkcionisanja DRI nemaju efekta na budžetski deficit.
Autor je ovlašćeni revizor