Izvor: B92, 21.Apr.2009, 15:38 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Razvoj konjičkog sporta
Beograd -- Posle višegodišnjeg zatišja, u Srbiji je sve više vlasnika trkačkih konja koji učestvuju u međunarodnim takmičenjima, a poseta na hipodromima raste.
Konji su krajem prošle godine dobili i biometrijske pasoše, pa ih vlasnici sada prevoziti i u inostranstvo. U Srbiji postoji oko 500 konja koji aktivno učestvuju u trkama.
Džajant Lav je punokrvni jpastuv koji je od prošle godine deo ergele u Srbiji. U njega se polažu velike nade, jer ima odličan >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << pedigre. Sestra mu je bila pobednica Irskog derbija, inače najvećeg svetskog takmičenja, a i Džajant Lav počeo je da niže uspehe.
Poslednji trofej koji je osvojio bila je apsolutna pobeda u trci grada Zagreba. Ove godine takmičiće se u Slovačkoj i Austriji.
"Do sada smo išli u države u okruženju, s tim što smo pre 3-4 godine vodili jednog konja u Francusku, na jednu od najvećih trka za konje od dve godine, bili smo da kažemo dobro plasirani - peti u toj trci gde su trčali najbolji njihovi konji”, kaže trener i upravnik ergele "Surčin", Dušan Pajić.
"Ove godine nam je plan da trčimo austrijski derbi sa jednim konjem Džes Polis, koji je već pobedio zajedno sa Džajant Lavom je trčao u Zagrebu u drugoj trci i bio je pobednik", navodi on.
Uprkos bogatoj tradiciji u konjičkom sportu i značajnom napretku na tom polju, Srbija i dalje zaostaje za evropskim zemljama.
Moderne konjske trke u Srbiji se priređuju već 146 godina. Prve galopske kružne trke organizovao je u maju 1863. godine knez Mihailo Obrenović.
Danas, Srbija može da se pohvali brojem od oko 500 konja koji učestvuju u trkama.
Držanje trkačkih konja još uvek nije profitabilan posao. Za razvoj ovog sporta neophodna su ulaganja u priplod i odgoj posebnih rasa.
"Ima više uzroka tome, ali osnovno je da odgoj određenih rasa koje se koriste u konjičkom sportu, toga u Srbiji nije bilo zastupljeno, mada se uzgajao, postojalo je 4-5 ergela koje su se bavile odgojem punokrvnog engleskog konja koji je namenjen najviše za ravne galopske trke”, kaže sekretar Saveza za konjički sport,Predrag Ilić.
"Ali sama ta rasa se u sportu u manjoj meri koristi, to jest koristi se u jednoj meri do određenog zahteva, ali kad hoćete da idete ka vrhunskom sportskom rezultatu morate koristiti rase konja koje su već odavno poznate", objašnjava on.
Sve više na značaju dobija i rekreativno bavljenje konjičkim sportom, za koje ne postoje starosne granice.