Raste potreba za regionalnim deponijama

Izvor: Glas javnosti, 21.Feb.2011, 07:17   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Raste potreba za regionalnim deponijama

BEOGRAD - Mnoge opštine u Srbiji neće moći da reše pitanje skupljanja i odlaganja otpada dok se ne izgradi više regionalnih deponija koje bi trebalo da utiču na smanjenje njegovog gomilanja, dok su u nekim opštinama one nedavno izgrađene uz pomoć privatnih kompanija.

Zakonom o upravljanju otpadom predviđeno je da su sve opštine dužne da izrade regionalne planove upravljanja otpadom, ali i da se više opština udruži radi izgradnje regionalnih deponija i infrastrukture koja >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << je potrebna za upravljanje komunalnim otpadom.

U nekim opštinama, kao na primer u Kikindi i Lapovu, deponije su već izgrađene, uz pomoć privatne kompanije A.S.A, koja se bavi upravljanjem otpadom i koja u Srbiji posluje od 2006. godine.

Za godinu dana u Kikindi je deponovano oko 20.000 tona otpada, a ranije su te količine završavale na neuslovnim deponijama, kazao je generalni menadžer te kompanije za Srbiju Aleksander Nalepka, podsetivši da u Srbiji većina gradova i opština nema rešeno pitanje upravljanja otpadom.

- Kompanija je na teritoriji opštine Lapovo 2008. godine uspostavila primarnu selekciju papira i PET-a, a uskoro će i na teritoriji opštine Kikinda biti uspostavljena zelena ostrva sa kontejnerima u kojima će stanovništvo moći da odvaja otpad po vrstama- kazao je on.

Govoreći kako se pravi deponija u skladu sa svim evropskim ekološkim standradima, on je naveo da izgradnja svake takve deponije započinje uklanjanjem najmanje metar zemljišta.

- Nakon toga se postavljaju dva mineralna sloja gline debljine po 25 santimetara, da bi se dobila gotovo vodonepropusna barijera. Na te mineralne slojeve se dodaje jedan sloj specijalne folije i jedan sloj geotekstila koji štiti foliju od mehaničkih uticaja narednih slojeva- objasnio je Nalepka.

Potom se dodaje 30 do 60 santimetera sloja drenažnog šljunka, a u tom sloju se ugrađuju cevovodi za sakupljanje i odvođenje procednih voda, do bazena za sakupljanje procednih voda.

Stručnjaci upozoravaju da se u Srbiji sakuplja 60 odsto nastalog otpada, uglavnom iz urbanih sredina, dok ruralna područja uglavnom nisu time obuhvaćena.

Česta je pojava i zajedničko odlaganje komunalnog i opasnog otpada, kao i nedostatak mesta za skladištenje, tretman i odlaganje.

Strategijom upravljanja otpadom planirano je da se izgradi 27 regionalnih centara, a neki od njih su već u fazi izgradnje.

Cilj je da se u narednih pet godina formira 12 reciklažnih centara za upravljanje otpadom koji bi obuhvatali regionalnu deponiju, postrojenje za separaciju otpada pored deponije, transfer stanicu za pretovar otpada radi transporta na deponiju tamo gde je potrebno, kao i postrojenje za kompostiranje.

Godišnje se u Srbiji generiše oko 2,4 miliona tona komunalnog otpada, a otpad se odlaže na 163 zvanično registrovane deponije.

Pored "zvaničnih", u Srbiji je registrovano više od 4.400 divljih deponija, od kojih je u okviru akcije "Očistimo Srbiju" uklonjeno više od polovine.

Nastavak na Glas javnosti...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Glas javnosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Glas javnosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.