Izvor: Kurir, 03.Okt.2010, 08:52 (ažurirano 02.Apr.2020.)
RAZAPETI OKTOBAR
BEOGRAD - Deset godina je prošlo! Peti oktobar 2000. godine, dan kada se cela Srbija sjatila na plato ispred tadašnje savezne skupštine, da Slobodanu Miloševiću i njegovim čaušima nacrta da je gotovo, danas razapinje ko stigne! Te nekima valja što se dogodio, te nekima ne valja.
BEOGRAD - Deset godina je prošlo!
Peti oktobar 2000. godine, dan kada se cela Srbija sjatila na plato ispred tadašnje savezne skupštine, da Slobodanu Miloševiću i njegovim čaušima >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << nacrta da je gotovo, danas razapinje ko stigne! Te nekima valja što se dogodio, te nekima ne valja.
Građani su razočarani. S pravom, očekivali su mnogo više.
Međutim, zaboravljaju da je tog 5. oktobra, dok su gutali suzavac i bojne otrove, otimali štitove, pendreke i pancire uplašenim policajcima, dok su palili zgrade parlamenta i TV Bastilje, jedino bilo važno da - Sloba ode! O avionima i kamionima koje su tada obećavali lideri DOS sumnjamo da je iko razmišljao. Ponajmanje oni sami, kojima je, kad se Milošević povukao, prva misao bila - šta ćemo sad?
Eto prilike i za dežurne kritičare svega i svačeg da, kao i devet proteklih godina na ovaj dan, istaknu da se ništa nije promenilo, a da je moglo da nije bilo...
Tu su, naravno, i političari. Oni koji su tada bili u pobedničkom taboru, a danas u opoziciji, za „neuspeh“ krive aktuelnu vlast, kao da su posle Petog oktobra statirali u kukuruzu (mnogi i jesu). Oni koji su i tada i danas ostali poraženi, razumljivo, koriste priliku da bace drvlje i kamenje i na jedne i na druge. Izgleda da samo oni koji su tada poraženi, a danas su na vlasti shvataju šta se sve promenilo, a jeste!
S druge strane, mnoge stvari su ostale nepromenjene, a na one koje jesu čekalo se duže nego što je trebalo. A da li je moglo brže? Nije!
Zaboravljaju oni koji razapinju Peti oktobar zašto nije. I to nisu opravdanja, nego činjenice.
Činjenica je da prva demokratska vlada, koju je vodio Zoran Đinđić, nije ni formirana, a već je dobila kočnice. Đinđićevu viziju reformisane evropske Srbije kočili su oni kojima Milošević nije smetao zato što je ostavio Srbiju gladnu i izolovanu, već što je izdao „nacionalne interese“ i izgubio ratove.
Činjenica je i da su mesecima posle Petog oktobra Miloševićev šef DB Rade Marković i prvi čovek vojske Nebojša Pavković ostali na svojim funkcijama. Da je postojao jak otpor procesu lustracije i hapšenju i izručenju optuženih za ratne zločine Haškom tribunalu.
Činjenica su i „iznenadni“ nemiri na jugu Srbije i pobuna u zatvorima. Činjenica je i da su nereformisane tajne službe, osokoljene sukobom unutar DOS, proizvodile afere i, iz dana u dan, satanizovale Zorana Đinđića. Epilog te satanizacije je poznat. Đinđić je ubijen 12. marta 2003. Oni koji su ostali posle njega nisu se snašli!
Činjenica je i da su zbog nesaradnje s Hagom stopirane evropske integracije Srbije i znatno smanjena strana ulaganja. Zatim su Crnogorci odlučili da dalje nastave sami, a tadašnju vladu Vojislava Koštunice taj čin jednog od dva oka u glavi toliko je povredio da nisu umeli da se obraduju sopstvenoj državnosti.
Onda je, kao šlag na tortu, došla odluka privremenih vlasti u Prištinida jednostrano proglase nezavisnost Kosova. Ne treba izostaviti ni SEKU.
Činjenica je da smo proteklih deset godina kočeni, ali ipak se krećemo. Ka Evropskoj uniji, pre svega.
Ekipa Kurira
Vojislav Koštunica, lider DSS, bivši predsednik SRJ i premijer Srbije, danas je u opoziciji
Nebojša Čović, lider Demokratske alternative i potpredsednik u vladi Zorana Đinđića, danas se bavi biznisom
Čedomir Jovanović je predsednik LDP. S njim je u koaliciji Žarko Korać, lider SDU
Velimir Ilić, koji je predvodio kolonu Čačana 5. oktobra, sada je lider NS i poslanik opozicije, posle dva ministarska mandata
Lider LSV Nenad Čanak je poslanik vladajuće koalicije Za evropsku Srbiju
Bivši ministar policije Dušan Mihajlović povukao se iz politike i nastavio da vodi preduzeće „Lutra“
Goran Svilanović, nekadašnji predsednik GSS i ministar spoljnih poslova, sad je koordinator OEBS
Predsednik Reformista Vojvodine Miodrag Isakov bio je ambasador Srbije u Izraelu, nakon čega se vratio u Novi Sad
Dragan Veselinov podneo je ostavku na funkciju ministra poljoprivrede 2003, pod velikim pritiskom javnosti
Tadašnji predsednik Pokreta za demokratsku Srbiju Momčilo Perišić optužen je u Hagu za ratne zločine
Vladan Batić je i dalje predsednik DHSS i poslanik
Prvi demokratski premijer Srbije Zoran Đinđić ubijen je 12. marta 2003.
Lider Socijaldemokratije Vuk Obradović preminuo je početkom 2008. godine
Šta smo očekivali
Promenu vlasti
Poštene izbore
Novi ustav
Ulazak u EU
Očuvanje Kosova
Reformu pravosuđa
Otvaranje tajnih dosijea
Stavljanje na uvid imovine funkcionera
Bolji standard
Ukidanje sankcija
Ukidanje viza
Lustraciju
Šta smo dočekali
Vlast je promenjena
Nema izbornih krađa
Donet je novi Ustav
Predali smo zahtev za kandidaturu za članstvo u EU
Nastavlja se borba za očuvanje KiM
Pravosuđe je reformisano
Još nije donet zakon o tajnim dosijeima
Funkcioneri predali imovinske karte
Standard je bolji nego devedesetih, ali gori nego što očekujemo
Sankcije su ukinute
Putujemo bez viza u EU
Lustracija nije izvršena





