Protest zbog školarine

Izvor: Politika, 23.Maj.2008, 23:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Protest zbog školarine

Za školarinu od 240.00 dinara ne dobijamo gotovo ništa – materijal sami kupujemo, knjige nisu uračunate, klupe nam se raspadaju, a uprava ignoriše naše zahteve, rekli juče studenti arhitekture

Studenti beogradskog Arhitektonskog fakulteta nezadovoljni uslovima i troškovima studiranja okupili su se juče ispred zgrade fakulteta u Bulevaru kralja Aleksandra i na pola sata blokirali okolne saobraćajnice. Oni su od uprave fakulteta zahtevali da se izjednače uslovi studiranja >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << sa ostalim državnim fakultetima u Srbiji i da se preispita visina školarine od 240.000 dinara.

Njihov osnovni zahtev je da se svim studentima koji su ostvarili 60 bodova, odnosno koji su sve ispite dali u roku, omogući upis u narednu godinu studija u statusu studenata koji se finansiraju iz budžeta.

Akademci su nezadovoljni odlukom uprave da dodatni uslov za prelazak na status budžetskih studenata bude rangiranje. Naime, prema toj odluci samo 20 odsto najboljih studenata imaće pravo da pređe na budžetsko studiranje, dok je ostalim akademcima , iako su sve ispite položili u roku, ali za nijansu imaju slabiji prosek ocena, dalji opstanak u klupama fakulteta, uslovljen plaćanjem pune školarine.

Uz povike „Dole, školarina ” i transparent „ Po 3.000 evra za propale reforme”, studenti su izrazili svoje nezadovoljstvo visinom školarine na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu koja je, kako su istakli ubedljivo najviša od svih državnih, ali i većine privatnih fakulteta u Srbiji.

Jedan od organizatora protestnog skupa, rekao je kako pored „astronomske” cena školarine , buduće arhitekte za nabavku potrebnog materijala, svakog meseca moraju da plaćaju i dodatne troškove do 200 evra.

– Naši roditelju moraju da uzimaju kredit, kako bi mi mogli da studiramo. Za školarinu koju plaćamo i koja je izuzetno visoka, ne dobijamo gotovo ništa – materijal sami kupujemo, knjige nisu uračunate, klupe nam se raspadaju, ništa se ne renovira, a uprava odbija svaki razgovor i ignoriše naše zahteve – poručio je on.

Tokom jučerašnjeg skupa moglo se čuti i podatak da studije arhitekture na državnim fakultetima u Italiji, Francuskoj ili Austriji koštaju manje nego u Beogradu.

Prof. dr. Vladimir Mako, dekan Arhitektonskog fakulteta, rekao je za „Politiku”, da prilikom upisa svaki student potpisuje Ugovor sa fakultetom kojim je regulisana školarina.

– Mi našim studentima nudimo izuzetnu diplomu, jednog od najekskluzivnijih fakulteta. Školarina nije menjana od prošle godine. Pored fakulteta u Beogradu, Arhitektonski fakultet postoji još na tri mesta – u Novom Sadu, Nišu i Kosovskoj Mitrovici. Slobodna je volja studenta da biraju pod kojih uslovima hoće da studiraju – naglasio je prof. Mako.

Što se tiče studentskih zamerki na način bodovanja i prelaska na budžetsko studiranje, dekan je istakao da je Vlada Srbije u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju, donela odluku o rangiranju i da se njihov fakultet ponaša u skladu sa zakonom.

– Na fakultetu postoje legitimne studentske organizacije i problemi sa kojima se studenti suočavaju, trebaju da se rešavaju tim putem. Studenti koji organizuju štrajkove moraju biti spremni da snose sankcije. Oni više nisu „mamina i tatina deca”, moraju da shvate da demokratija podrazumeva kako prava tako i obaveze – rekao je prof. Vladimir Mako.

Delegacija studenata juče je u poslepodnevnim časovima razgovarala sa dekanom i njegovim saradnicima, ali pošto nije postignut nikakav dogovor, akademci su odlučili da protest nastave u ponedeljak.

A. Marković

[objavljeno: 24/05/2008]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.