Priče o Beogradu: Poduhvat Cerak FOTO

Izvor: B92, 18.Apr.2021, 16:31

Priče o Beogradu: "Poduhvat Cerak" FOTO

Naselje Cerak Vinogradi je nastajalo na krajnjoj periferiji Beograda. Građenje započeto 1978. godine trajalo je 10 godina, uz stalno prisustvo projektanata na gradilištu.

Realizacija projektnog programa podrazumevala je građenje novog gradića na brdu za 15.000 stanovnika u 3.650 stanova, na teritoriji od 93 hektara.

"Poduhvat Cerak" predstavlja desetogodišnji proces nastajanja jednog prigradskog naselja po posebnom Modelu.

Аutori su radili kompletnu >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << projektnu dokumentaciju za stambene objekte, saobraćajne površine, parterno uređenje i naseljsku opremu.

Projektni biro bio je lociran na "licu mesta" na gradilištu naselja ukupno 9,5 godina.

Stambeno naselje Cerak Vinogradi u Beogradu obuhvata dva celine: Cerak 1 (ulice Breza, Borova, Cerova, Platana, Kestenova, Kedrova, Jasenova, Omorika, Lipa i Crvenih hrastova) i Cerak 2 (Cerski venac i Vinogradski venac).

Broj stanova naselja je 3650, a broj stanovnika 15.000. Površina naselja u granicama zaštite je 92, 6 hektara.

Nakon pozivnog urbanističkog arhitektonskog konkursa 1977. godine, naselje Cerak Vinogradi počinje da se projektuje 1978. godine, a građenje je počelo već naredne godine 1979. i traje (Cerak 2) do 1987.

Autori urbanističko arhitektonskog rešenja Cerak Vinogradi su arhitekte Darko Marušić, Milenija Marušić (Cerak 1 i 2) i Nedeljko Borovnica (Cerak 1).

Milenija Marušić rekla je za B92.net da svaki razgovor o Ceraku vezuje za odrednicu iz Odluke o proglašenju naselja za kulturno dobro u kojoj stoji da je Cerak "prvo ekološko naselje u Beogradu" i da se smatra jedinstvenim gradskim poduhvatom koji na najbolji način predstavlja sintezu prirodnog okruženja i arhitekture.

"Sedamdesetih godina prošlog veka kada naselje nastaje, reč ekologija je bila retka reč. Danas je ona imperativ i najskuplja globalna reč", rekla je Milenija Marušić

U četvrtak 22. aprila u Beoizlogu Kulturnog centra Beograda, u okviru programa 16. Beogradske internacionalne nedelje arhitekture biće prikazan vizuelni podsetnik "Naselje Cerak Vinogradi kulturno dobro Republike Srbije" autorke Milenije Marušić.

Marušić kaže da je osnovni cilj vizuelnog podsetnika apel nadležnima da shodno svom ukupnom, kao i ekološkom statusu naselja hitno poduzmu mere u cilju očuvanja i naselja i njegove obnove nakon 40 godina života, i u cilju kako ukupne revitalizacije tako i izgradnje projektovanih, a nerealizovanih sadržaja neophodnih stanovnicima.

"U tu svrhu, zajedno sa stanovnicima naselja sa kojima smo, u stalnom, 40 godina dugom, kontaktu i saradnji u julu 2019. godine sačinili smo dokument pod nazivom 'Razvojna strategija rekonstrukcije, revitalizacije i modela upravljanja u naselju Cerak Vinogradi'. Dokument je prosleđen nadležnima počev od opštine, preko grada do republike. Za sada je ostao bez odgovora", kaže Milenija Marušić.

Da bi se naselje nakon 40 godina od izgradnje revitalizovalo, očuvalo, dovršilo, unapredilo i na pravi način održavalo primereno svom statusu, neophodno je da se realizuje niz aktivnosti.

Potrebna je obnova, rekonstrukcija, ali i programiranje dalje nadgradnje i unapređenja.

Tu je i potreba da se dovrši realizacija Petog neizgrađenog dela naselja sa sadržajima neophodnim stanovnicima.

Naselje Cerak Vinogradi je obeležilo arhitektonsku 2019. godinu, kada je proglašeno za kulturno dobro Srbije kao jedino zaštićeno naselje savremene arhitekture u ovom delu Evrope i jedno od tri u Evropi.

Takođe je izabrano, selekcijom iz obimne građe, za izlaganje u Muzeju moderne umetnosti MoMA u Njujorku, u okviru izložbe "Betonska utopija − arhitektura Jugoslavije 1948−1980".

Nakon završene izložbe odabrano je za stalnu kolekciju Muzeja, kao jedno od dva dela iz Srbije, čime je potvrđen njegov status nacionalnog i internacionalnog kulturnog nasleđa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.