Izvor: Politika, 07.Maj.2009, 23:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Poziv svedocima Dražinog pogubljenja
Rasvetljavanje okolnosti izvršenja smrtne kazne vode tužioci Đorđe Ostojić i Ljuba Đorđević
„Pozivamo sve građane koji su bili svedoci pogubljenja Dragoljuba Draže Mihailovića, načelnika Glavnog štaba Jugoslovenske vojske u otadžbini, 17. jula 1946. godine, njihove potomke i ostale koji su na bilo koji način došli do informacija o tom događaju da se jave Republičkom javnom tužilaštvu – Đorđu Ostojiću ili Okružnom tužilaštvu u Beogradu – >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Ljubi Đorđeviću i saopšte svoja saznanja o tome”, rekao je Slobodan Radovanović, republički javni tužilac, na jučerašnjoj sednici Državne komisije koja treba da utvrdi relevantne činjenice u vezi sa tim zbivanjima.
On je naglasio da posle odluke Vlade Srbije o skidanju zabrane ćutanja i skidanja oznaka strogo poverljivo s postojećih dokumenata nema više nijednog ozbiljnog razloga za skrivanje tajne duge 63 godine.
– Država je pokrovitelj ovog projekta, pa sam i zbog toga ubeđen da ćemo ga mi iz Komisije okončati na najbolji mogućni način – kazao je Radovanović.
Na jučerašnjoj sednici predstavljeni su i novi članovi Komisije. Pored postojećih Slobodana Homena, Slobodana Radovanovića, Zagorke Dolovac, Miladina Gavrilovića, Miladina Miloševića, Momčila Pavlovića i Dragana Vlahovića, tu su i profesor dr Dragan Drašković, redovni profesor Medicinskog fakulteta u Novom Sadu i specijalista sudske medicine, Aleksandar Čotrić, predsednik Republičke asocijacije za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta, Kosta Nikolić, viši naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, Bojan Dimitrijević, naučni saradnik iz istog instituta, i Novica Stevanović, pukovnik Vojske Srbije u penziji.
Članovi Komisije imaju zadatak da za sledeće viđenje pripreme pisane informacije o do sada prikupljenim podacima, bilo da je reč o arhivskoj građi, bilo kazivanjima ljudi koji su na bilo koji način došli do podataka o pogubljenju prvog čoveka Ravnogorskog pokreta. Takođe je dogovoreno da se zatraži pomoć čelnih ljudi državnih bezbedonosnih ustanova u traženju neobjavljene arhivske građe ne bi li se i među tim papirima pronašla dragocena dokumenta o načinu i mestu pogubljenja generala Mihailovića.
Uz izraženu bojazan (Aleksandar Čotrić) da ljudi iz ovih kuća nemaju potpuna saznanja šta se sve nalazi u nesređenoj građi, istoričar Kosta Nikolić je predložio da im se ponudi svesrdna pomoć, rekavši da su „istoričari spremni da rade dan i noć po arhivskim odajama dok ne pronađu pisane tragove”.
D. Vlahović
[objavljeno: 08/05/2009]