Izvor: Glas javnosti, 14.Nov.2011, 07:11 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Polovina sela u Srbiji pusta
BEOGRAD - Gotovo polovina sela u Srbiji je pusta, stotine hiljada hektara njiva nije obrađeno a o velikom broju imanja niko se ne stara. Danas, kada u gradovima ima manje posla, sve češće se priča o povratku na selo. Ona, međutim, često nemaju puteve a često ni struju.
Od 4.600 sela, koliko ih ima u Srbiji, gotovo polovina je pusta. Procenjuje se da će sela sa manje od stotinu stanovnika za dve decenije nestati.
Anketa i izjava Branislava Gulana
U poslednjih >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << pedeset godina, odlazilo se u gradove zbog posla i boljih uslova života. U opštini Kuršumlija, koja ima 92 sela, osam je izumrlo, dok u ostalima uglavnom živi starije stanovništvo.
Meštani kažu da mogu "na prste da se nabroje", i da oni koji su otišli "trbuhom za kruhom" bolje žive nego oni koji su ostali. U selima koja izumiru ima stotine hiljada hektara neobrađenih njiva, dok se o velikom broju kuća i imanja niko ne stara.
"Zamislite samo da u svaku tu kuću dođe po jedno domaćinstvo da živi, da se u svakoj kući gaji po jedna krava i tele, jedno svinjče Srbija danas ne bi uvozila svinjetinu. Srbija je prošle godine uvezla 7.000 tona a izvezla kukuruz, što su nelogičnosti u agroekonomskoj politici", kaže Branislav Gulan iz Odbora za selo Srpske akademije nauka i umetnosti za RTS.
Danas, kada se u gradovima teže dolazi do posla, sve češće se priča o povratku na selo. Ona, međutim, mahom izgledaju kao i pre 200 godina, bez puteva a često i bez struje.
Branislav Gulan kaže da bitnu ulogu tu treba da odigra država i da donese poljoprivrednu strategiju.
"Svi govore 'imamo strategiju', mi nemamo strategiju jer strategiju nije doneo parlament Srbije. U kakvom se položaju nalazi srpska poljoprivreda najbolji govori da, posle 200 godina postojanja države prvi put nema srpskog seljaka u Skupštini", ističe Gulan ,prenosi RTS.
Kada država bude omogućila da selo ima makar približne uslove za život kao grad i kada se od poljoprivrede bude zarađivalo a ne samo preživljavalo, tek tada će moći da se govori o istinskom povratku na selo, ističu stručnjaci.