Izvor: Blic, 09.Jul.2001, 12:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Penzioni sistem dobar, sporne uplate
Penzioni sistem dobar, sporne uplate
BEOGRAD - Veliko kašnjenje u isplati penzija zemljoradnicima koje trenutno iznosi 18 meseci nije rezultat lošeg sistema penzijskog osiguranja zemljoradnika u Srbiji, već velikih dugova koje prema Fondu za osiguranje zemljoradnika imaju Vlada Srbije i sami osiguranici koji neredovno uplaćuju doprinose - kaže za 'Blic' Stevan Đakonović, direktor Fonda za penzijsko osiguranje zemljoradnika,
i navodi podatke prema kojima >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << Republička vlada Fondu trenutno duguje 1,19 milijardi dinara, dok dug osiguranika iznosi 846 miliona.
Računica pokazuje da kada bi nekim slučajem i Vlada i osiguranici izmirili svoje dugove, sa te dve milijarde dinara Fond bi mogao isplatiti penzije za punih 13 meseci.
- Budžetom Vlade Srbije za penzijsko osiguranje zemljoradnika predviđeno je 3,14 milijardi. Od uplate doprinosa ove godine očekujemo 1,3 milijarde dinara. Sa sumom sredstava prikupljenih iz ova dva izvora mogli bismo u sledeću godinu ući sa kašnjenjem od samo dve, tri penzije. Međutim, iako je u budžetu odvojeno 3,14 milijardi, vladinim bilansom javnih prihoda i rashoda utvrđeno je da će donacije Fondu zemljoradnika ove godine iznositi samo 1,17 milijardi, razlika prebačena Fondu PIO zaposlenih, dok je očekivani prihod od uplata doprinosa procenjen na 1,1 milijardu. U skladu sa tim, mi do kraja godine možemo isplatiti još sedam penzija, pa je realno očekivati da na kraju ove godine penzionerima dugujemo penzije za 17 meseci, objašnjava Đakonović.
Veliko kašnjenje u isplati seljačkih penzija u javnosti je stvorilo sliku da sa sistemom penzijskog osiguranja zemljoradnika nešto debelo nije u redu. Đakonović međutim smatra da je sistem dobar, i da penzijsko osiguranje seljaka mora da postoji kako bi se mladi koliko-toliko zadržali na selu. - Problem sa ovim osiguranjem je nastao zbog iskrivljenog mišljenja da seljaci imaju šta da jedu i da nije prioritetno da se izmiruju obaveze prema njima. Zbog takvog stava osiguranje zemljoradnika je u ranijim godinama zapušteno, ali ono mora da postoji i seljaci treba da plaćaju doprinose, a na državi je da odluči da li će i koliko ona učestvovati u plaćanju seljačkih doprinosa zbog depresiranih cena poljoprivrednih proizvoda, navodi naš sagovornik.
Na česte primedbe seljaka da im se osiguranje, inače po zakonu obavezno, ne isplati jer su im penzije male, a obaveze po osnovu doprinosa velike, Đakonović kaže: - Razumljivo je što su seljaci nezadovoljni kašnjenjem, ali brojke pokazuju da nikako nije tačno da su doprinosi veći od penzija. Tako zemljoradnici za ovu godinu imaju obavezu da mesečno na ime doprinosa plaćaju 388 dinara, dok recimo majska penzija za ovu godinu iznosi 1.440 dinara, odnosno 36 odsto od proseka koji primaju korisnici Fonda PIO zaposlenih. Za godišnju uplatu doprinosa za jednog osiguranika dovoljno je recimo prodati prase od oko 80 kilograma. Problem je u tome što isplate toliko kasne, pa je penzija koja se sada isplaćuje neznatno veća od mesečne obaveze za doprinose. Međutim, treba znati da onaj ko dobija penziju istovremeno i ne plaća doprinos, tako da penzioneri ovaj raskorak praktično ne osećaju. R.Marković
Otpisati kamate seljacima
Veliki deo duga seljaka Fondu otpada na kamate, pa je Upravni odbor Fonda predložio Vladi Srbije da se seljacima otpiše dug na ime kamata. - Otpis dugova predložili smo iz dva razloga. Prvi razlog je što ni država seljacima ne plaća kamate za ono što im ona duguje, pa ni za dugujuće penzije, a drugi je taj što bi zemljoradnici brže i lakše izmirili svoje obaveze prema Fondu ako bi im se otpisale kamate. Teško je pouzdano reći koliko trenutno u seljačkim dugovima učestvuju kamate, ali prema podacima Republičke uprave javnih prihoda za 1998. godinu, trećinu duga zemljoradnika činile su upravo kamate, kaže Đakonović i dodaje da iz Vlade Srbije nisu još dobili nikakav odgovor na predlog o otpisu kamata.
