Izvor: Politika, 16.Sep.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Oštećenja u ozonskom omotaču

Mada je primena Nacionalnog programa za zaštitu ozonskog omotača započeta s priličnim zakašnjenjem u odnosu na druge zemlje, u Srbiji je iz upotrebe izbačeno 650 tona supstanci koje oštećuju ozonski omotač, kaže Miroslav Spasojević, savetnik u Ministarstvu zaštite životne sredine, povodom 16. septembra, Međunarodnog dana zaštite ozonskog omotača. Ovaj uspeh postignut je, pre svega, zbog toga što je Multilateralni fond odobrio oko sedam miliona dolara bespovratne pomoći za obnovu >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << tehnologija u dvadesetak malih i srednjih preduzeća. Po njegovim rečima, smanjenje potrošnje supstanci koje oštećuju ozonski omotač u Srbiji odvija se u skladu sa odredbama Montrealskog protokola koji je pre dvadeset godina potpisan u kanadskom gradu Montrealu

"Zahvaljujući ovom međunarodnom sporazumu, kao i pomoći razvijenih zemljama u razvoju, već je izbačeno iz upotrebe 95 odsto supstanci koje oštećuju ozonski omotač, a nalaze se na kontrolnim listama Montrealskog protokola", kaže Spasojević. Očekuje se da će do 2010. godine sve te supstance biti izbačene iz upotrebe. Zahvaljujući tome očekuje se da će se obnova ozonskog omotača, to jest vraćanje u stanje kakvo je bilo pre 1980. godine dogoditi u periodu izmeću 2050. i 2075. godine.

On ističe da je, zahvaljujući Montrealskom protokolu, izbegnuta pojava miliona slučajeva raka kože, kao i desetina miliona benignih promena na koži i očne katarakte.

Budući da supstance koje oštećuju ozonski omotač značajno doprinose klimatskim promenama, njihovo izbacivanje iz upotrebe stavlja Montrealski protokol u prvi plan i u pogledu zaštite klime, komentariše on. Njihovo eliminisanje ima isti efekat kao da je u periodu od 1990. do 2000. godine smanjena emisija gasova sa efektom staklene bašte za 25 milijardi tona ugljen-dioksida.

Pomenuti uspesi su naveli prethodnog generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Kofija Anana da 2003. godine izjavi "da je Montrealski protokol najuspešniji međunarodni sporazum u oblasti zaštite životne sredine".

Primer zaštite ozonskog omotača je vrlo poučan, kako u pogledu nebrige prema planetarnim resursima, a tako i u pogledu uspešnog delovanja međunarodne zajednice i dobre saradnje razvijenih i zemalja u razvoju u okviru Ujedinjenih nacija.

Kako podseća Spasojević, razvijeni svet je o svom trošku obavio transfer tehnologije sa onih koje oštećuju ozonski omotač na one koje ne oštećuju. Bez finansijske podrške razvijenih, koji su prihvatili svoju odgovornost za oštećenje ozonskog omotača, zemlje u razvoju ne bi bile u stanju, ili ne bar u relativno kratkim rokovima i tako efikasno, da učine isto. Uvažavajući te realnosti, a uz podršku Organizacije ujedinjenih nacija, razvijeni su prihvatili da formiraju Multilateralni fond za realizaciju Montrealskog protokola. Ovim putem je u poslednjih 12 godina za potrebe zemalja u razvoju obezbeđen iznos od oko dve milijarde dolara radi uvođenja novih tehnologija, koje ne oštećuju ozonski omotač, u zemlje u razvoju.

Zbog nebrige, ili, preciznije rečeno, nedovoljne opreznosti u uvođenju novih hemijskih jedinjenja u široku primenu, svet je bio suočen sa gubitkom globalne zaštite, sa nesagledivim posledicama po čitav živi svet planete.

S druge strane, kad je problem uočen i definisan način njegovog rešavanja, celokupna međunarodna zajednica je delovala vrlo kooperativno. Uloga UN je bila veoma značajna, jer se ona pokazala kao vrlo važan katalizator u realizaciji uslova da se Montrealski protokol, odnosno zaštita ozonskog omotača efikasno realizuje.

Povodom obeležavanja 20-godišnjice Montrealskog sporazuma u kanadskom gradu Montrealu, izvršni direktor Organizacije UN za zaštitu životne sredine i generalni sekretar Svetske meteorološke organizacije, između ostalih, Miroslavu Spasojeviću, savetniku ministra za zaštitu životne sredine, odaće priznanje za doprinos na očuvanju ozonskog omotača. Spasojević će biti i jedan od tri kopredsedavajuća ove značajne konferencije. Srpsku delegaciju predvodiće Saša Dragin, ministar zaštite životne sredine.



[objavljeno: ]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.