Obaranje ukrajinskog Boinga 737: Krivac nije nesposobni komadant PVO sistema već direktor civilnih vazduhoplovnih vlasti Irana

Izvor: TangoSix.rs, 10.Jan.2020, 05:14   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Obaranje ukrajinskog Boinga 737: Krivac nije nesposobni komadant PVO sistema već direktor civilnih vazduhoplovnih vlasti Irana

Mediji, analitičari i entuzijasti će u narednim danima pored rekonstrukcije neposrednih elemenata obaranja (sada već gotovo sigurno prema američkim i kanadskim zvaničnicima) ukrajinskog Boinga 737-800 na letu PS752 između Teherana i Kijeva tražiti i krivca, odnosno objašnjenje – zbog čega se dogodilo da četiri sata nakon iranskih dejstava balističkim raketama po bazama u Iraku, u predgrađu Teherana, bude oboren civlini putnički avion i da pogine 176 nevinih ljudi? Većinom Iranaca.
>> Pročitaj celu vest na sajtu TangoSix.rs << /> Fokus će biti na komandantima iranskih PVO snaga, debatovaće se o njihovoj obučenosti, „zbunjenosti“, dok su Amerika i Kanada, interesantno, dan nakon incidenta, već ceo događaj brendirale kao „nenamernu slučajnost“.
Mišljenja sam da je u „magli rata“ zaista moglo doći do „slučajnog“ obaranja ali sam ubeđen i da znam krivce koji su indirektno doprineli da se ova „slučajnost“ uopšte i dogodi.
To su: nepostojanje građanske države sa nezavisnisnim telima civilne administracije u Iranu i preciznije: nacionalno vazduhoplovno regulatorno i nadzorno telo, odnosno civilne vazduhoplovne vlasti Irana.
Šta se dogodilo? Letelica ukrajinske avio-kompanije nestala je sa ADS-B skenova 2 minuta nakon poletanja za teheranskog međunarodnog aerodroma. U 6:12 ujutru po lokalnom vremenu (02:44 UTC).
Nakon nekoliko fotografija na kojima su se mogli uočiti tragovi šrapnela po oplati ostataka letelice, pojavile su se i nepotvrđene fotografije ostataka rakete. Nagađanja su prekinuta zvaničnim izjavama američkih i kanadskih administracija da je letelica oborena od strane iranske PVO.
Američki mediji dobili su od anonimnih obaveštajnih izvora karakterizaciju „slučajno/nenamerno“, isplivali su video snimci koji indikuju da su ispaljene dve rakete (svi veći PVO sistemi radi veće verovatnoće pogotka cilja ispaljuju tzv. salvo odnosno dve rakete na istu metu).
Amerika je uz pomoć sazvežđa svojih SBIRS satelita za nadzor planete detektovala IC potpise lansiranja raketa (dokaz koji su isto ponudili, i bili u pravu, u slučaju MH17) a postoje i medijski izveštaji da su registrovane i frekvencije nišanskog radara koje odgovaraju ruskom PVO sistemu Tor.
Obaranje se dogodilo puna četiri sata nakon završetka raketnih udara Irana na iračke vojne baze (koje su, potpuno nevezano za ovu priču, izgradili Jugosloveni). Uprkos logičnom očekivanju da bi Amerika mogla uzvratiti napadom na lokacije sa kojih su rakete lansirane (treba napomenuti da ove lokacije nisu ni blizu Teherana) ali i po samom Teheranu, za četiri sata od raketnih udara do poletanja leta PS752 sa teheranskog aerodroma poletelo je i sletelo 27 letova. (Flightradar24 replay)
A charred turbine and airplane wing, other debris and clothes on the ground – new videos obtained by @Reuters show aftermath of the crash of a Ukrainian airliner in Iran that killed 176 people. More here: https://t.co/AGOU2JARPL pic.twitter.com/1HVxDPbCaz
— Reuters (@Reuters) January 10, 2020

Zbog čega su krive isključivo iranske civilne vazduhoplovne vlasti? Zbog toga što očigledno nisu nezavisne u svom radu na način kako bi trebalo da budu (barem prema međunarodnim standardima) – deo priče o nepostojanju elementarne građanske države. Zbog toga što nisu koordinisali (ako pretpostavimo da to uopšte smeju da rade) sa vojnim vlastima svoje zemlje i na kraju što nisu obustavili obavljanje civilnog vazdušnog saobraćaja iznad celog Irana.
Amerikanci su to uradili. Za letelice koje su u njihovoj nadležnosti izdali su konkretnu zabranu a ostatku planete savet, da se iznad Iraka, Irana i Persijskog Zaliva ne leti putničkim i drugim civilnim avionima zbog – raketnih dejstava Irana po Iraku.
Ovaj NOTAM izdat je odmah nakon što su prve rakete pale na Irak.
Američke civilne vazduhoplovne vlasti, poznati FAA, ne bi bile to što jesu, svojevrsni svetski zlatni standard, da bukvalno nisu predvidele ono što će se dogoditi.
U delu NOTAMA doslovno piše: „…due to potential for miscalculation and mis-identification”.
Slobodnije prevedeno: „…nemojte leteti iznad Irana, ne znamo šta se dešava, lete rakete, neka budala će se zbuniti ili pogrešno identifikovati nekoga i ćao“.
To se i dogodilo.
#FAA #NOTAM for Tehran, Iran. pic.twitter.com/YhVW61yqqf
— The FAA (@FAANews) January 8, 2020

Nezavisno od najbolje PVO posade ikad koja je doživela trenutak „zbunjivanja“ ili najgore PVO posade ikad koja je samo bila to što jeste, 176 ljudi bi danas bilo živo da je Iran država sa nezavisnim civilnim vazduhoplovnim vlastima koji bi zabranile prelete, poletanja i sletanja iznad njihove zemlje.
Moments before takeoff on #FlightPS752: Sahar Haghjoo and her daughter Elsa Jadidi in their seats ready to fly home to Toronto. @globalnewsto #UkrainianPlaneCrash pic.twitter.com/5InrvWhJzr
— Caryn Lieberman (@caryn_lieberman) January 9, 2020

OK, ali kako su uspeli da obore putnički avion? U ovom trenutku nije jasno da li je letelica oborena (ne)namerno ili je iranska PVO pogrešno identifikovala avion kao neprijateljski.
Ono što je bizarno je da „cilj“ nije ulazio u iranski vazdušni prostor već je poleteo sa međunarodnog aerodroma glavnog grada države. Dakle, teorija da su pomislili da je u pitanju „uljez“ deluje gotovo nemoguće. Ukoliko, ponovo, posadu smatramo elementarno normalnom.
Sve i da, makar iz zezanja, komandant nije držao konstantno upaljen Flightradar24, njegove operativne procedure nalažu pozitivnu identifikaciju cilja pre lansiranja raketa. Kad su putnički avioni u pitanju on čak ne mora uključivati svoje radare (raketaši ne vole nepotrebno demaskiranje), dovoljno je da dobije informaciju koju putnički avion sam emituje. Sve i da je transponder letelice bio isključen (ali zahvaljajući već pomenutom Flightradar24 znamo da nije), brzina i veličina cilja nikako ne odgovaraju ni krstarećim raketama ni brzim (manjim) borbenim avionima.
Greške se naravno dešavaju i najboljima u ratnim uslovima. Pre 32 godine Amerikanci su bili ti koji su ispali spektakularno nesposobni. Iznad Irana, greškom njihovih mornaričkih PVO snaga, oboren je iranski putnički avion i tom prilikom život je izgubilo 290 ljudi. Ruski pobunjenici su iznad Ukrajine oborili let broj 17 Malezija erlajnza, dok su 2003. amerikanci greškom oborili britanski borbeni avion Tornado svojim PVO sistemom Patriot (mislili su da je u pitanju protivradarska raketa). Na kraju, JAT-ov let 367 možda je takođe bio žrtva obaranja od strane PVO rakete.
Dakle dešava se.
Osim što se tragedija od pre tri dana nikako nije smela „desiti“.
Civilne vazduhoplovne vlasti u svakoj zemlji moraju biti nezavisne, moraju imati samo jedan prioritet (bezbednost letenja) i moraju biti elementarno sposobne da same izvedu zaključak da ako je vaša zemlja upravo poslala 16 balističkih raketa ciljajući (tada se nije znalo da su se, slučajno ili namerno, ispromašivali) Ameriku, potpuno je moguće da će Amerika uzvratiti. Glavni grad susedne države ta ista Amerika je pre 17 godina uništavala iz vazduha zbog nebitnijih, zapravo izmišljenih, razloga. Ako je neki administrator iz FAA mogao da pretpostavi i pogodi da je svašta moguće, njegov iranski kolega je trebao biti brži u reakciji, trebao je da bude obavešten da će za koji sat iznad njegove zemlje možda biti i ozbiljnijeg vazdušnog rata i trebao je da jednostavno iz prevencije i bezbednosti letačkih operacija u potpunosti privremeno zatvori nebo iznad svoje zemlje. Da su radili svoj posao (ili da im je dozvoljeno da rade svoj posao) 176 nevinih civila bi danas bilo živo.
…to ali i možda da proizvođači ruskih PVO raketa razmisle o ugradnji nekog AI softvera za prepoznavanje putničkih aviona. Krajnje je vreme.

The post Obaranje ukrajinskog Boinga 737: Krivac nije nesposobni komadant PVO sistema već direktor civilnih vazduhoplovnih vlasti Irana appeared first on Tango Six.

Nastavak na TangoSix.rs...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta TangoSix.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta TangoSix.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.