Izvor: B92, 22.Jun.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nova pomoć kod oštećenja sluha

Kohlearna implantacija je revolucionarna hirurška metoda koja i deci s teško oštećenim sluhom omogućava da čuju.

Iako se u svetu uspešno primenjuje više od dve decenije, taj program je u Srbiji još u povoju, pre svega zbog nepostojanja nacionalnog programa za rano otkrivanje oštećenja sluha.

U Srbiji se na 1.000 dece rađaju tri sa oštećenim sluhom, a kod prevremeno rođenih beba taj prosek je četiri na 100. Ne postoje podaci o tome koliko je gluve dece >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << jer ne postoji obaveza prijavljivanja. Kohlearni implant je nada za normalan život, ali je važno da se operacija izvede do druge godine.

Porodica Gagić ima sina Jovana, kom je u 9. mesecu utvrđeno teško obostrano oštećenje sluha. "Imali smo sreću da o kohlearnom implantu čujemo od tima lekara sa Instituta za majku i dete. Jovana smo operisali u Kliničko-bolničkom centru Zvezdara. Posle tri godine, Jovan je dečak kao i svaki drugi, priča, razgovara, odgovara", kažu roditelji.

Program kohlearne implantacije sprovodi se uspešno u 70 zemalja sveta. Implant može da se ugradi i određenoj kategoriji odraslih, ali sa znatno slabijim rezultatima. U Srbiji, prvo dete je operisano 2002, ali program još nije postao uobičajen.

Jovana Ječmenica, specijalistkinja otorinolaringologije,koordinatorka tima za kohlearnu implantaciju, kaže da je jedan od razloga za to nerazvijen program neonatalnog skrininga.

"To je program otkrivanja oštećenja sluha kod novorođenačadi. Mi se trudimo, ovde na Institutu za majku i dete, koliko god je moguće, da radimo skrining kod dece s brojnim faktorima rizika, da makar u toj grupi dece na vreme otkrijemo oštećenja", kaže ona.

Smatra se da je, posle otkrivanja gestovnog govora, kohlearna implantacija istorijski pomak u pomoći gluvim osobama. Ipak, prema rečima Jovane Ječmenice, nerazumevanje pokazuju i stručnjaci.

"Dešava se da ometanja ima i u stručnim krugovima, da se pacijenti ne upućuju na konsultaciju, na razgovor", kaže ona. Prema njenim rečima, za dobrobit dece nužno je bolje informisati roditelje i što hitnije napraviti nacionalni program za rano otkrivanje oštećenja sluha.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.