Nestaje po jedan grad godišnje

Izvor: Glas javnosti, Tanjug, 09.Mar.2010, 07:06   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nestaje po jedan grad godišnje

BEOGRAD - Ukoliko se nastavi trend negativne stope prirodnog priraštaja, u Srbiji će za 20 godina biti manje oko 700.000 stanovnika, rečeno je juče na okruglom stolu "Demografska slika Srbije - ekonomske i društvene posledice".

Kako je rečeno na skupu, demografski problemi sve su učestaliji u Srbiji, kao i u mnogim drugim zemljama, a godišnje u našoj zemlji nestane jedan grad veličine Ivanjice, Knjaževca ili Ćuprije.

Ministar zdravlja Tomica Milosavljević rekao >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << je da su demografski problemi "ogledalo civilizacijskih promena" i dodao da postoje neki pozitivni pomaci u Srbiji i kao primer naveo da od 2000. do 2008. godine dužina života beleži blagi rast.

Ministar je, međutim, podsetio na činjenicu da je od početka devedesetih godina registrovano smanjenje broja živorođenih i povećanje broja umrlih i naglasio da je veoma važna briga o zdravlju stanovništva.

- Ulaganje u zdravlje je jedino pravo ulaganje u ekonomski i održivi razvoj -podsetio je on i napomenuo da su faktori rizika za nastanak mnogobrojnih hroničnih nezaraznih bolesti pušenje, hipertenzija, alkohol, nepravilna ishrana i fizička neaktivnost.

Milosavljević je ukazao da je kod odraslog stanovništva primećeno sve učestalije povećanje krvnog pritiska, a da porast beleži i obolevanje od zloćudnih tumora.

Prema njegovim rečima, između 2002. i 2007. godine prepolovljena je smrtnost od akutnog infarkta miokarda, a smrtnost odojčadi se nije povećavala od 1991. godine.

Državni sekretar Ministarstva rada i socijalne politike Ljiljana Lučić podsetila je da negativna stopa prirodnog priraštaja pogađa mnoge zemlje, a da su uzroci za takvo stanje u Srbiji veoma složeni.

Lučić dodaje da su na to uticale socijalne, ekonomske i ratne turbulencije tokom devedesetih godina, kao i spora tranzicija.

- Po popisu iz 2002. godine, u Srbiji je živelo oko 7.478.000 građana, a ako se ovakav trend nastavi, 2030. godine biće ih oko 6.800.000 - kazala je Lučićeva, dodavši da sad među populacijom ima više starih osoba uzrasta od 65 godina nego petnaestogodišnjaka.

Pri tom, prosečna dužina života ljudi u Evropi je 78,8 godina, a u Srbiji između 73 i 74 godine.

Ona je ocenila da je važno podržati porodice sa decom, koje su suočene sa siromaštvom, nastojati da se obezbedi sistem socijalne sigurnosti, ali i organizovati mere u sferi rada i podstaći zapošljavanje mladih roditelja koji nemaju posao.

Direktor Zavoda za statistiku Dragan Vukmirović dodao je da stopa starosti stanovništva raste i napomenuo da podaci pokazuju da stanovništvo sve kasnije stupa u brak, kao i da prosečno domaćinstvo više nije četvoročlano, već tročlano.

Borimo se za EU vrednosti,dostignuce demokratije,gej i lezbo,pa cemu cudjenje.Ubija nam banda decu drogom i alkoholom.Jedino doba zivota je bilo za vreme Tita,a od njegove smrti svi smo mi mrtvi.

Ma da. UVEK SU DCRUGI KRIVI.

Krivi su sto mi ne radimo "one stvari" i pravimo decu??

SMESNO !!

Hocemo li mi Srbi ikda stati pred ogledalo i popricat sami sa sobom??. Pitati se ima li imalo nase krivice??

E vechiti ministre, nije "neshto povecan broj malignih tunora", nego 10 POSTO u periodu od 2000 do 2008 godine (za koju poslednu i postoje podaci), manje-vise tokom vechitog mandata. Samo to je dovoljan razlog za smenu.

Kad smo vec kod toga, da li vechiti moze da nam objasni ZASTO nije ukladjena metodologija obrade podataka o malignim tumorima na celoj teretoriji zemlje, i zasto vec godinama takozvani institut "Batut" ne prikazuje podatke o tumorima za teritoriju Vojvodine? Podaci koje objavljuje Pokrajinski institut nisu uporedivi sa podacima za ostatak zemlje. Zar su ti podaci toliko strasni? I zasto se podaci o incidenciji i prevalenciji ne objavljuju geografski, po manjim zonama, pa da vidimo koliki su parametri naprimer u Panchevu, Staroj pazovi, Beocinu, u poredjenju naprimer sa Vrnjackom Banjom.

I kad smo vec kod ovih tema, ko je stopirao objavljivanje podataka o koncentraciji olova u povrsinskim uzorcima zemlje iz Tasmajdanskog parka i sa Kalemegdana (prekoputa francuske ambasade)? Mala pomoc - kod Kalemegdana (tamo gde se deca igraju) je koncentracija olova u zemlji 7 puta veca od maksimalno dozvoljene.

Nastavak na Glas javnosti...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Glas javnosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Glas javnosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.