Izvor: B92, 13.Jul.2011, 15:50 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Nema sistemske zaštite uzbunjivača
Beograd -- Iz Agencije za borbu protiv korupcije navode da u Srbiji ne postoji odgovarajuća zakonska zaštita onih koji prijavljuju korupciju.
Direktorka Agencije Zorana Marković izjavila je da postoje zakonske odredbe o zaštiti koje su "razbacane u različitim tekstovima zakona" i kada se skupe ne daju "adekvatan sistem".
Ona je navela da izradom pravilnika Agencija pokušava da u svojim zakonskim ovlašćenjima i mogućnostima zaštiti uzbunjivače od odmazde poslodavca.
>> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << />
"Ja nemam iluziju da Agencija može da pruži adekvatnu zaštitu. Možemo da pruzimo određeni deo ove zaštite, da je iniciramo", kazala je Marković.
Nacrtom pravilnika o zaštiti uzbunjivača predviđeno je da svi zaposleni u javnom sektoru, uz prijavu korupcije, mogu popuniti i obrazac kojim se zahteva zaštita.
Ukoliko Agencija proceni da postoje uslovi za to zaposlenom se određuje zaštita i poslodavac se obaveštava o tome. Zaštita traje do dve godine, a u tom periodu poslodavac ne bi smeo da fizički i psihički zlostavlja zaposlenog, premešta ga na radno mesto nižeg ranga, otpusti ili mu preti takvim merama.
Poslodavac koji ipak pribegne ovakvim merama naći će se na listi koju će Agencija za borbu protiv korupcije objavljivati na svom sajtu, a kao mera zaštite postoji i mogućnost da Agencija od nadležnih organa zahteva i pokretanje postupka protiv poslodavca.
Ukoliko Agencija utvrdi da zaposleni koji je prijavio korupciju zloupotrebljava mere zaštite ona ima pravo da ih ukine.
Član Odbora Agencije za borbu protiv korupcije Čedomir Čupić istakao je važnost donošenja posebnog zakona koji će se baviti zštitom uzbunjivača. On smatra da bi to bio dobar način prevencije korupcije.
"Kada bi neko znao da u svakom trenutku može da bude prijavljen vodio bi računa o tome da li će da uradi nešto što se kosi sa zakonom", kazao je Čupić dodajući da bi se adekvatnom zaštitom uzbunjivača stvorile bolje mogućnosti za zaustavljanje i razotkrivanje konkretnih prijavljenih slučajeva korupcije.
Čupić je ukazao da nisu dobrodošli oni koji su se u Srbiji do sada odvažili da prijave korupciju.
"Setimo se samo da je zaposleni koji je razotkrio slučaj drumske mafije dobio otkaz, a na posao je vraćen tek posle tri godine", kazao je Čupić.
On se založio i za strogo kažnjavanje svih koji prete uzbunjivačima ili ih otpuštaju.
Šabić: Potreban poseban zakon
Poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić istakao je da od pravilnika koji izrađuje Agencija za borbu protiv korupcije ne treba očekivati previše, pošto je za pravu i adekvatnu zaštitu uzbunjivača potreban poseban zakon, a ne samo podzakonska akta.
On je naveo da postoje tri osnovne mere borbe protiv korupcije, a to su garancije i zaštita onima koji prijavljuju zloupotrebe, strogo kažnjavanje poslodavaca koji te zloupotrebe čine i prete uzbunjivačima, kao i nagrađivanje onih koji prijavljuju korupciju.
Šabić ipak smatra da nagrađivanje onih koji prijavljuju korupciju nije odgovarajući metod za Srbiju.
"Nisam siguran da taj element treba da bude u našem sistemu, imajući u vidu naše kulturne predstave o 'cinkarenju'", kazao je Šabić.
Predstavnica portala Pištaljka Marijana Milosavljević rekla je da je tom portalu za godinu dana prijavljeno oko 800 slučajeva korupcije.
"To nisu prijave 'rekla-kazala' - građani su dostavljali i dokumentaciju", kazala je Milosavljević navodeći da tako veliki broj prijavljenih slučajeva korupcije pokazuje visok stepen nepoverenja građana u državne institucije.
