Izvor: B92, 21.Apr.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nema demokratije bez prava manjina

Beograd -- Postojanje medija na jezicima manjina deo je poštovanja prava manjina i razvoja demokratije.

To je zaključak međunarodne konferencije "Mediji i manjine u Jugoistočnoj Evropi", održane u Beogradu. Novinar Orhan Galjuš iz novinske agencije Pres Rom iz Amsterdama kaže da je glavni problem medija na romskom jeziku u svim zemljama njihova loša finansijska situacija, odnosno to što su ekonomski zavisni od donatora.

On je ipak ocenio je da su romski mediji >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << brojniji u zemljama SFRJ nego u Zapadnoj Evropi, koja je ekonomski razvijenija. Galjuš je kao problem naveo i ljudske resurse, odnosno to što mnogo romskih novinara ne zna maternji jezik.

"Značaj romskih mediji je u tome što utiču na emancipaciju Roma, razvoj njihove kulture i tradicije. Oni igraju i veoma važnu ulogu u razvoju međuetničkih odnosa Roma i drugih naroda", kaže Galjuš.

Beogradski novinar Dragoljub Acković naveo je da u Beogradu nema nijednog medija na romskom jeziku, iako u njemu živi oko 100.000 Roma.

On je objasnio da Zakon o radiodifuziji predviđa da stanice civilnog sektora, u koje spadaju mediji na jezicima manjina, mogu da emituju program samo na lokalnom nivou, ali ne i na regionalnom, u koje spada i beogradsko područje.

Ferhad Saiti sa televizije Nišava takođe je izrazio bojazan za budućnost romskih televizijskih stanica po završetku konkursa za dodelu lokalnih i regionalnih frekvencija.

Petra Herceg sa odseka za novinarstvo i komunikaciju na univerzitetu u Beču govorila je o informisanju na jezicima manjina u Austriji, ističući da je poseban problem informisanje na romskom jeziku.

Ona je ocenila da je u toj zemlji medijska politika, kada je reč o informisanju manjina, u stagnaciji, kao i da ne postoji "zakonska obaveza kreiranja multilingvalnih programa".

Prema njenim rečima, u Austriji državna televizija ima, po različitim osnovama, programe na jezicima više etničkih zajednica, kao što su Česi, Slovenci, Hrvati, Rusi ili Srbi.

Petra Herceg je dodala da, međutim, ne postoje dnevne novine na jezicima manjina, a da udruženja Slovenaca i Hrvata periodično izdaju neke publikacije na svojim jezicima koje subvencionira austrijska vlada, a da su osnivanjem privatnih radio stanica nacionalne manjine u Austriji dobile veće mogućnosti za oglašavanje.

Ona je još rekla da se o migrantima u austrijskim medijima govori samo u lošem kontekstu.

Konferenciju organizuju Medijska organizacija JE, Međunarodni pres institut i austrijsko Ministarstvo spoljnih poslova. Na konferenciji su juče učestvovali predstavnici manjinskih medija iz Hrvatske, Grčke, Mađarske, Srbije, Bugarske, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Rumunije.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.