Misija SPC u Brazilu

Izvor: Politika, 28.Feb.2010, 23:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Misija SPC u Brazilu

U toj zemlji postoje dve parohije SPC, dve misije i dva Srbina koji povremeno dolaze na službu u crkvu u kojoj služi otac Aleksis Penja Alfaro

Doktorirao je lingivstiku, diplomirao psihologiju sa postdiplomskim studijama iz socijalne psihologije, predaje na Katoličkom univerzitetu u Pernambuku, koordinira Centrom za pravoslavne studije Sveti Maksim Ispovednik u Resifeu i namesnik je istočnoameričke eparhije Srpske pravoslavne crkve za Južnu Ameriku.

Protojereja >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Aleksisa Penju Alfara (56), poreklom iz Salvadora, sa više sveštenika i vernika 2002. godine primio je u Srpsku pravoslavnu crkvu vladika istočnoamerički Mitrofan. Otac Aleksis objašnjava u intervjuu za naš list da je za pravoslavnog sveštenika rukopoložen 1986. godine, od mitropolita Gavrila iz Lisabona, koji je pripadao Poljskoj pravoslavnoj crkvi, i da je iz te crkve pre sedam godina prešao u SPC.

– Imamo dve parohije: jedna je posvećena Svetoj Trojici i nalazi se na severoistoku Brazila, u državi Pernambuko. Parohija se nalazi u Aldeji, na oko 20 kilometara od Resifea, glavnog grada Pernambuka. Tu imamo crkvu i zemljište na kojem planiramo da izgradimo manastir. Druga, čiji sam ja parohijski sveštenik, posvećena je Uspenju Bogorodice, nalazi se u centru Resifea, a bogoslužbeni prostor iznajmljujemo. Imamo i dve pravoslavne misije: u Belu Žardimu, 178 kilometara od Resifea, posvećenu svetom Antonu Velikom i u Karuaru, posvećenu svetom Jovanu Zlatoustom – kaže otac Aleksis.

Brazil sa 190 miliona stanovnika tradicionalno je katolička zemlja, u kojoj sve jači uticaj imaju protestantski pokreti, objašnjava ovaj sveštenik i doktor nauka, pa je teško biti pravoslavac u Brazilu. Pravoslavnu misiju SPC čine uglavnom vernici koji su prešli u pravoslavlje iz katoličke ili protestantske vere, kao i bivši ateisti koji su primili našu veru. Ima ih oko 60, većinom su Brazilci, visokoobrazovani, a ima i desetak mlađih vernika i dece. O potrebama pravoslavne pastve naše crkve, uz oca Aleksisa, brine još tri sveštenika.

– U Pernambuku živi nekoliko Srba, a ja znam dvoje koji dolaze kod nas na službe. Jedan je penzionisani zubar, oženjen Brazilkom, koji živi u SAD, i posećuje nas u vreme Vaskrsa, a drugi je ateista! Službu držimo na portugalskom, a uključujemo neke delove na grčkom i srpskom. Svake godine organizujemo teološku nedelju, držimo kurseve o pravoslavlju i izdajemo knjige kako bi Brazilce upoznali sa pravoslavnom tradicijom – kaže otac Aleksis.

Vladika Mitrofan više puta godišnje obilazi parohije u Brazilu, uprkos brojnim obavezama i činjenici da je nadležni arhijerej za najveću eparhiju SPC, ističe otac Aleksis. Sveštenik iz Pernambuka posetio je i našu zemlju.

– Posetio sam Srbiju u julu 2004. godine. U Beogradu su me ugostili prijatelji, porodica Popović. Vojislav Popović je oženjen Brazilkom Danijel – ja sam ih venčao u Brazilu 1999. godine. Za vreme posete imao sam čast i sreću da sretnem i patrijarha Pavla. On je služio svetu liturgiju, posle koje mi je dao svoj blagoslov. Bio sam i u prelepom Hramu Svetog Save, što je za mene bilo nezaboravno, a obišao sam i nekoliko manastira u blizini Beograda, grob Justina Popovića, celivao sam i mošti svetog Nikolaja Velimirovića – opisuje otac Aleksis boravak u našoj zemlji.

Sveštenici iz Brazila, o istoriji i tradiciji SPC uče i iz dela naših teologa i svetitelja. Dela vladike Nikolaja Velimirovića „Teodul”, „Kasijana”, „Molitve na jezeru”, „O Svetom Savi”, kao i Justina Popovića „Dogmatika pravoslavne crkve” i „Čovek i bogočovek”, radovi vladike Mitrofana, knjige koje se bave istorijom srpske pravoslavne crkve, za sada su se našli u lektiri oca Aleksisa. Ipak, kao dragoceno i veliko iskustvo ističe svoju posetu Srbiji.

– Bilo je vrlo značajno za mene da se upoznam sa jednom pravoslavnom zemljom i bliže otkrijem narod koji ima tu čast da među svojim zemljacima ima heroje, vojnike i svece – ističe otac Aleksis.

Jelena Beoković

[objavljeno: 01/03/2010]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.