Manje od pet hiljada Srba u Mađarskoj

Izvor: S media, 21.Sep.2010, 12:24   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Manje od pet hiljada Srba u Mađarskoj

Nekada je na teritoriji današnje Mađarske živeo veliki broj Srba. Sada ih ima manje od pet hiljada i uglavnom su raštrkani po županijama koje su prilično udaljene. Ipak, daljina ne sprečava Srbe da budu dobro organizovani. Imaju samouprave i na lokalnom i na srednjem nivou vlasti, a jak je i uticaj i Srpske pravoslavne Crkve. Ono što posebno raduje je najava da bi od 2014. konačno mogli da dobiju i predstavnika u mađarskom parlamentu.

Srbi su na teritoriju današnje Mađarske >> Pročitaj celu vest na sajtu S media << počeli da dolaze u velikom broju početkom 14. veka. Prodiranje Osmanlija potisnulo je Srbe na sever, gde su u početku služili kao pogranična vojska u službi ugarskog kralja. Krajem prvog svetskog rata, delovi Austro-Ugarske pripali su Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, a potpisivanjem Trijanonskog sporazuma, veliki broj Srba prešao je u Vojvodinu. Iseljavanje se nastavilo i u narednim decenijama pa je gotovo celokupno stanovništvo većinski srpskih sela napustilo Mađarsku.

Danas u Mađarskoj živi manje od pet hiljada Srba. Jedino mesto gde čine većinu je Lovra blizu Budimpešte, a gradonačelnik je Ljubomir Aleksov, koji je ujedno i predsednik Samouprave Srba u Mađarskoj.

U razgovoru za S media portal Aleksov kaže da su uprkos teritorijalnoj udaljenosti, Srbi u Mađarskoj dobro organizovani.

- Malobrojni smo, ali dobro organizovani i sa uspehom zastupamo srpske interese. Imamo svoje samouprave, a zakonom su garantovana i tela srpske manjinske kulturne autonomije. Imamo 40 uprava na lokalnom nivou, dve na srednjem nivou i zemaljsku samoupravu. Takođe imamo i brojne civilne organizacije. Najstarija je Budimska eparhija SPC u Sentandreji koja je ujedno i duhovni centar. Okupljamo se u ti regiona, a dosta ljudi u živi u Baranji i okolini Segedina, kaže Aleksov.

Prema rečima Aleksova Srbi se u Mađarskoj najviše bave preduzetništvom, a najveći broj ljudi je zaposlen u sitemu obrazovanja i državne uprave.

-Među manjinama Srbi su najobrazovaniji, pošto više od 20 odsto Srba ima fakultetsku diplomu, što je daleko više od svih ostalih. Naše škole odlično rade, pa je i broj osoba bez završene osnovne škole najmanji od svih manjinskih zajednica.

Srbi u Mađarskoj imaju jednu školu sa srpskim nastavnim jezikom: Srpsko zabavište, osnovna škola, gimnazija i đački dom "Nikola Tesla" u Budimpešti.

Sa dvojezičnom nastavom radi osmorazredna Srpska osnovna škola u Batanji.

U Lovri i Desci postoji nastava na srpskom jeziku do petog razreda osnovne škole.

Kao dopunska, nastava srpskog jezika obavlja se u Bati, Segedinu, Mađarskom Čanadu i Sentivanu.

U Santovu srpska deca pohađaju Hrvatsku osnovnu školu, gde im se pruža prilika za upoznavanje srpskog jezika, pisma i književnsoti.

Poslanik u Parlamentu?

Nakon 20 godina Srbi mi mogli da dobiju i predstavnika u mađarskom parlamentu što bi ojačalo njihov položaj. U izjavi za S media portal, Miodrag Jakšić, državni sekretar u ministarstvu za dijasporu, kaže da bi prvi Srbin u zgradi na Dunavu mogao da se nađe 2014.

- Parlament Mađarske trebalo je da donese poseban zakon kako bi manjine dobile zastupnike u Parlamentu. Do promena ne dolazi više od 17 godina i srpska manjina i dalje nema predstavnika. Ipak, nedavno nam je rečeno da će potpunom rekonstrukcijom mađarskog izbornog sistema biti smanjen broj poslanika za pola, a na taj broj dodaće se 14 poslanika manjina, pa bi Srbi trebalo da dobiju jednog zastupnika, kaže Jakšić.

Jakšić smatra da će se time rešti najvažnije pitanje Srba u Mađarskoj.

- Ostaje nam samo da sačekamo da mađarske stranke uđu u rešavanje tog problema. Vodeće partije, socijalisti i Fides, se dugo nisu mogle dogovoriti oko toga. Čini se da je sada došao trenutak i da postoji saglasnost. Ja ipak mislim da to neće ići tako lako, ali smatram da je najava optimistička. U bilateralnim razgovorima sa mađarskom stranom treba stalno insistirati na tome i to postavljati kao pitanje broj jedan, kako bismo svi zajedno doprineli da se to zaista i desi 2014.

Od sedam crkava u Sentandreji četiri su u vlaništvu SPC. Crkva Svetog Petra i Pavla je sada grkokatolička, dok je reformatska zajednica preuzela Opovačku crkvu. U Mađarskoj postoji samo jedan živi manastir, Grabovac. U Sentandreji su između ostalog rođeni i Jakov Ignjatović i Gavril Stefanović Venclović.

U brojnim mestima širom Mađarske postoje svedočanstva o nekadašnjem prisustvu Srba na tom području. Crkve i groblja nalaze se širom zemlje. Sentandreja koja je bila centar srpske duhovnosti gotovo da je ostala bez Srba. U ovom gradu u kom se pod vođstvom patrijarha Arsenija Čarnojevića u 17.veku doselilo 8000 srpskih porodica, sada živi samo 70 Srba. I pored toga u gradiću blizu Budimpešte vidljivi su tragovi srpske kulture i istorije.

Dušan Mlađenović

Nastavak na S media...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta S media. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta S media. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.