Lutalice dnevno izujedaju 20 Beograđana

Izvor: S media, 07.Avg.2009, 17:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Lutalice dnevno izujedaju 20 Beograđana

Beograd se već duže vreme suočava sa čoporima pasa lutalica, kojih u poslednje vreme ima jako mnogo u gradu, i koji svakodnevno napadaju građane prestonice. Da su psi lutalice opasni, govori i podatak, koji nam je dao direktor Klinike za infektivne i tropske bolesti Pelemiš Miomir, da dnevno na klinici potraži pomoć, između petnaest i dvadeset ljudi, izujedanih od pasa lutalica u Beogradu.

- Između 15 i 20 ljudi svakog dana nam se obrati zbog ujeda pasa lutalica, ili >> Pročitaj celu vest na sajtu S media << nekih drugih životinja, ali najčešće su u pitanju psi lutalice – rekao nam je na početku razgovora profesor. Kod životinja se povremeno javlja besnilo, pa shodno tome, ako dođe do ozleda od pasa nepoznatih vlasnika, ili od bolesnih pasa onda sprovodimo zaštitu protiv besnila – rekao je prof. Pelemiš.

Najnoviji slučaj napada pasa lutalica na Jelenu Trivan, potparolku i poslanika Demokratke stranke ispred Skupštine Srbije govori da ni centar grada nije siguran kada su lutalice u pitanju.

Marković - Beograd ima rešenje za pse lutalice

Potparol Veterinarske stanice Zoohigijena, Miloš Maković rekao nam je, da Beograd radi na rešenju, i polako ga sprovodi da se lutalicama obezbedi azil. Po rečima Markovića od 2006. godine na snazi je strategija grada Beograda, za rešenje problema i izgradnji novog azila.

- Beograd može da nađe rešenje, i Beograd traži rešenje i polako ga sprovodi. Za rešenje problema napuštenih pasa i mačaka, i tu strategiju izgradnjom novog azila, na teritoriji opštine Rakovica, ubrzano pokušavamo da rešimo. Kod pasa vlada nešto što se zove psihologija čopora, kada ih ima više na određenoj lokaciji. Mi se trudimo da kroz strategiju grada rešimo problem i tih agresivnih životinja. Psi se kastriraju i sterilišu što samu njihovu agresivnost smanjuje i do 95 posto.

Potparol Marković nam je rekao da dobijaju tužbu od građana koje su napali psi lutalice tražeći od grada Beograda oštetu.

- Što se tiče tih ošteta, ti ljudi moraju da imaju dokazni postupak, jer je teret dokazivanja na njima da su u pitanju psi, i da su u pitanju napušteni psi – rekao je Marković.



Bošković – Tužiću grad Beograd


Naša koleginica, Jelenu Bošković koju je izujedao čopor lutalica na teritoriji opštine Rakovica, najavila je tužbu opštini Rakovica i gradu Beogradu.

- Pre neku noć me je čopor pasa lutalica izujedao na teritoriji opštine Rakovica i ovih dana, spremam se da tužim i opštinu i grad. Tu noć sam otišla na Infektivnu kliniku gde sam primila tetanus. Zoohigijena je nakon toga izlašla na teren, kako su mi rekli, treba da se suočim sa psom, ali nažalost, nismo našli lutalice. Čopor lutalica svakodnevno viđam na istom mestu gde su me ujeli, i već dva puta sam zvala Zoohigijenu da izađe na teren, međutim, niko nije izašao na teren. Ja imam validnu lekarsku dokumentaciju kojom bi mogla da dokažem da sam ujedena – rekla nam je Jelena.



ORKA – Azil nije rešenje


Predsednik Organizacije za brigu o životinjama ORKA, Elmir Burazerović, smatra da je rešenje ovog problema u rukama grada Beograda. Komentarišući poslednje napade pasa lutalica na Beograđane Buazerović je rekao da je ovo još jedan slučaj u nizu velikog broja incidenta.

- Kada su u pitanju odnosi pasa i ljudi, broj ujeda je priličan, i on na godišnjem nivou iznosi 1.500 što je stvarno veliki broj, a u poslednjih godinu, godinu i po dana kao posledica jednog neodgovornog pristupa grada Beograda u rešavanju ovog problema. Ne samo da imamo povećanje ujeda pasa, već imamo i povećano trovanje životinja na javnim površinama. Postoji rešenje za ovaj problem, i rešenje je u rukama grada Beograda. Oni su po zakonu dužni da problem napuštenih životinja reše, a cilj i njih i onih koji štite životinje i oni kojima smetaju životinje jeste jedan, a to je da životinja na ulici nema. Azil nije rešenje za ovakve probleme, ali je on neophodan segment u rešavanju problema napuštenih životinja, bez koga je nemoguće rešiti problem. Svako ko misli da će azilom problem rešiti vara se, jer ga neće rešiti, nego će on još više eskalirati, zbog toga što u taj azil vi možete smestiti samo jedan ograničen broj životinja, a onda se postavlja pitanje šta će biti sa onim ostalima – smatra Buazerović.

Sanja Vajagić

Nastavak na S media...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta S media. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta S media. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.