Izvor: B92, 13.Maj.2010, 17:45 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Loš položaj Romkinja na Balkanu
Beograd -- Dekada Roma, koja se sprovodi od 2005, još nije dala zadovoljavajuće rezultate, zaključak je učesnika regionalne konferencije "Romkinje u dekadi".
Predstavnice ženskih romskih organizacija iz zemalja bivše Jugoslavije kažu da Romkinje još nemaju ravnopravne šanse za obrazovanje i aktivno učesće u političkom životu. Cilj dvodnevne konferencije je da utvrdi koliko je unapređen polozaj Romkinja od početka "Dekade Roma" koja je sada na polovini svog sprovođenja, >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << a traje do 2015. godine.
Predstavnice romskih nevladinih organizacija iz zemalja regiona ističu da je najveću prepreku za aktivno učešće pripadnica ove populacije u društvu predstavlja tradicionalno vaspitanje, ali i to sto državni strateški dokumenti uglavnom ne prepoznaju specifične probleme Romkinja i njihovu rodnu ravnopravnost.
Direktorka Ženskog romskog centra Veliki Crljeni Slobodanka Vasić ukazuje da je u Srbiji 80 odsto Romkinja nepismeno, a najviše nivo obrazovanja je četvrti razred osnovne škole.
"Romkinje su četiri puta ređe zaposlene nego muškarci - Romi. Pored obrazovanja i zapošljavanja, problem je i nedovoljno poznavanje prava zbog čega su Romkinje lake žrtve diskriminacije", navodi Vasićeva.
Zbog tradicionalnog vaspitanja romske žene u Crnoj Gori osnovnu školu najčešće napuštaju u petom ili šestom razredu, a gotovo i da nema onih koje stignu do fakulteta", kazala je predstavnica Ženske mreže "Prva" iz Crne Gore.
Predstavnica Udruženja Romkinja "Bolja budućnost" iz Bosne i Hercegovine Indira Bajramović tvrdi da su žene u toj zemlji "potpuno nevidljive".
"Romske žene i deca su bez zdravstvenog osiguranja. Kako da imamo zdrav porod kada trudnice ne mogu da odu na pregled", kazala je Bajramovićeva.
Ona ukazuje da se u institucijama Bosne i Hercegovine Romkinje "ne zapošljavaju ni kao čistačice, a kamoli kao savetnice za rešavanje problema".
Predsednica Udruge žena Romkinja "Romsko srce" iz Hrvatske Nada Balog navodi da je najveći problem predstavlja to što same romske žene ne pokazuju dovoljnu želju da se uključe rešavanje najvažnijih problema svoje zajednice.
"U Hrvatskoj imamo samo četiri ženske romske nevladine organizacije, a aktivne su samo dve", kazala je Balogova, dodavši da su Romkinje u Hrvatskoj diskriminisane što je i osnovna odlika njihovog položaja u svim Balkanskim zemljama.
Pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava Srbije Petar Antić ističe da svi strateški državni dokumenti u Srbiji insistiraju na rodnoj ravnopravnosti, te je to posebno naznačeno i u Nacionalnoj strategiji za unapređenje položaja Roma.
"Ključni problemi romske populacije u svim zemljama regiona su obrazovanje, uslovi stanovanja, zapošljavanje i zdravstvena zaštita. Aktivno učešće Romkinja neophodno je za unapređenje stanja u svakoj od ovih oblasti", kazao je Antić.
Sekretar Ambasade Norveške u Beogradu Siri Anderson istakla je važnost učešća civilnog sektora u rešavanju svih problema romske zajednice, pošto upravo nevladine organizacije mogu najbolje da posavetuju i prepoznaju najnužnije potrebe stanovništva.
"Problemi Roma nisu pojedinačni problemi država, već celokupne evropske zajednice. Ključnu ulogu u njihovom rešavanju ima nevladin sektor". poručila je ona.
Pokrovitelji dvodnevne konferencije "Romkinje u dekadi" su Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Srbije i Ministarstvo spoljnih poslova Norveške. Skup se održava u beogradskoj Palati Srbija.
