Kuće ni za život ni za rušenje

Izvor: Politika, 15.Nov.2014, 13:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kuće ni za život ni za rušenje

Posle četrdesetodnevnog ispumpavanja jezera iz istočne Grabovice, vojska je dezinfikovala 45 domaćinstva, ali žitelji ne mogu u njih da se vrate

Grabovica –Avetinjski puste kuće sa otvorima umesto drvenarije, očišćena dvorišta na kojima se zemljana boja širi po betonu, ciglama, zidovima građevina, kaljuga pored kanala kuda je do polovine septembra vijugao asfaltirani put... Ovako danas izgleda istočni deo Grabovice, sela na putu između Negotina i Kladova čijoj >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << opštini pripada,koji je više od 40 dana bio pod vodom.

Grabovica je najteže stradala u bujičnim poplavama usled obilnih padavina polovinom septembra. Platila je danak što je deo sela čak tri metra ispod nivoa Dunava pa vodena stihija visine tri metra, pristigla iz četiri-pet potoka, nije mogla da otekne u reku. Nije joj dozvolio bedem podignut da bi Grabovčane zaštitio od poplave sa dunavske strane, a pumpe  nisu bile dovoljno jake da izbace toliku količinu vode. Platila je danak i zato što decenijama nisu rešeni imovinsko-pravni odnosi između meštana i opštine zbog čega nisu sagrađeni rasteretni kanali. Zato se usred sela sa dve hiljade duša stvorilo jezero koje je potopilo više od 200 kuća, a podzemne vode prodrle su gotovo u sva domaćinstva u mestu.

Žitelji su tada pobegli pred vodom kod komšija, rodbine... Njih šezdesetak u „izbeglištvu” je i danas. Od polovine septembra dolazili su svakodnevno čamcima da obiđu potopljena imanja. Kad je ispumpano jezero sa više od 10 miliona kubika vode, koje se prostiralo na 380 hektara, a vojska dezinfikovala domaćinstva, pokušali su da se vrate. Ali, nemaju gde. Njihove kuće, koje su 40 i više dana bile pod vodom, više nisu za življenje. A nisu ni za rušenje.

– Prema postojećim propisima objekat koji je bio duže od 24 časa pod vodom spada u drugu kategoriju oštećenja za šta se dobija odšteta od 250.000 dinara. Ovde je reč o 45 domaćinstava i 200 objekata u koji stanovnici ne mogu da se vrate – kaže za „Politiku” Stevan Todorović, predsednik Mesne zajednice Grabovica, čiji je dom takođe bio potopljen.

Kuća, štale, garaža Dragiše Živkovića bili su u jezeru 45 dana. Do 2,5 metara visine, dokle je doprla, voda je sve uništila. Prodrla je u zidove, razorila izolaciju, drvenariju, kućne aparate. Dragiša je sa prozora kuće gledao kako nestaje sve što je decenijama sticao, a onda je morao da pobegne. Utočište je našao u Brzoj Palanci, ali stalno je na imanju, obilazi kuću, obore.

– Bili smo poplavljeni 1981. pa smo rušili sve i ponovo zidali. I sada u kuću ne možemo – sve je unutra trulo. Pitanje koliko su temelji i zidovi sigurni – kaže Dragiša.

I krov kuće preko puta kanala, koja pripada porodici Keserić, bio je ispod površine nekadašnjeg jezera. Sada je ostao kostur objekta, a sve u njemu je istrulilo. Pored ove kuće stradalo je celo Ljubišino i Đuriđijankino domaćinstvo. Pitamo ih šta će sada. Sležu ramenima i odmahuju glavom: ne znaju ni sami. Da koriste kuću ne mogu, a opet nemaju ni gde da odu.

Kao i mnogi Grabovčani, Dušan i Viktorija Panjesković ceo život radili su u inostranstvu. Dušan je kuvar i 40 godina u Austriji je pravio sladoled, a njegova supruga radila je u istoj firmi. Svaki dinar koji su zaradili, kažu, ulagali su u kuću. I radovali se trenutku povratka u rodno selo. Pre godinu dana renovirali su domaćinstvo, a pre šest meseci vratili se u rodno selo. Sada ne mogu da sakriju tugu – njihova kuća, iako na brdu, našla se u jezeru. Zidovi, temelji, ali i sve što je bilo u tri sobe i kuhinji – uništeno je.

– Pokušavamo sušilicama da izvučemo vlagu, ali ne ide. Moraćemo da obijamo zidove, vadimo izolaciju. Velika je ovo tragedija, a za sve to dobio sam rešenje od države za pomoć od 250.000 dinara – kaže Dušan.

I na drugoj strani sela – slična situacija: voda je prodrla u kuće, nije ih skroz poplavila ali je ostavila veliku štetu za sobom. Dragoljub Kostačević živi sa ženom u štali – tu je, kaže, jedino suvo.

– Više od pola metra vode prodrlo je u kuću, sve iz nje mogli smo samo da bacimo, vlaga je ogromna iako se voda povukla, hvata se buđ – priča Dragoljub oslanjajući se na štake. Invalid je od saobraćajne nesreće koja ga je zadesila pre tri decenije i živi od socijalne pomoći.

Njegov komšija Marjan Jovanikić, šumar po zanimanju, pokazuje nam put vode kroz njegovu kuću. Ostao je bez bele tehnike, parketa, drvenarije, vlaga je ušla u izolaciju. Šteta u dvorištu još je veća, vodeni talas odneo je živinu, a meštani su uspeli da iz stihije izvuku samo jednog pauna. Voda je prodrla u garažu, torove... Marjan suši zidove sušilicom, ali teško ide, kaže, jer voda je prodrla duboko.

Drugi deo Grabovice izbegao je sudbinu onih čiji su se domovi našli u jezeru. Ali štetu imaju gotovo svi, jer su proradile i podzemne vode. Ipak, struju i vodu imaju svi, preostalo je da se popravi kanalizacija. I odluči šta se može uraditi sa poplavljenim kućama.

Dejana Ivanović

-----------------------------------------

Projekat za odvodne kanale


Šest velikih i više od 20 manjih pumpi ispumpavalo je vodu iz jezera u Grabovici danonoćno gotovo 40 dana, kaže za „Politiku”  Miroslav Jonašković, potpredsednik Mesne zajednice Grabovica.

– Grabovičko polje proglađeno je državnim interesom i sada Institut „Jaroslav Černi” radi reviziju projekta za odvodne kanale od Brze Palanke do Grabovice – navodi naš sagovornik.

Na ovaj način, katastrofa koja je zadesila Grabovicu ubuduće će biti izbegnuta.

objavljeno: 15.11.2014

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.