Izvor: B92, 10.Avg.2008, 13:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Kako (sa)čuvati jezike
Njujork, Beograd -- Od gotovo 7.000 jezika u svetu, veći deo stanovništva upotrebljava samo 83. Sve manje srpske dece u dijaspori govori svoj jezik.
Lingvisti kažu da mnogim jezicima preti gašenje, a do kraja ovog veka mogla bi da nestane čak polovina. Dejvid Harison, iz Instituta za ugrožene jezike, kaze da je reč o "ogromnoj krizi" koju njegov institut nastoji da predupredi.
Opremljen uređajem za snimanje, olovkom i beleznicom, Harison obilazi zabačene krajeve >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << sveta, nastojeci da urođeničke jezike spasi od gašenja.
"Radim sa poslednjim poznavaocima ugroženih jezika. Kada sednem da popričam sa nekim starcem u Severnoj Australiji, Indiji ili Sibiru, svestan sam značaja snimka tog razgovora", izjavio je Radiju Glas Amerika.
U nekim slučajevima to je prvi snimak tog jezika. U drugim, to je možda poslednja prilika da se snimi govor na tom jeziku.
Ova inicijativa je deo projekta "Istrajni glasovi", koji podržavaju časopis Našnel Džiografik i Institut za ugrožene jezike.
"Radi se o najvećem poduhvatu za očuvanje jezika. Bez umanjivanja značaja očuvanja živih bića i ekosistema, mora se naglasiti da su jezici u većoj opasnosti. Jezici se brže gase, iako poseduju neke od tajni ljudskog opstanka i adaptacije na našoj planeti", kaže Harison.
U svojoj knjizi "Kad jezici umiru", Harison kaže da se u većem delu sveta govori jedan od 83 dominantna jezika i da se svakih deset dana gubi po jedan urođenički jezik.
Polovina svih jezika - oko 3.500 - govori se u jednoj desetini stanovništva.
"To znači da se ogromna količina kolektivne ljudske mudrosti i znanja nalazi u jezicima kojima govori veoma mali broj ljudi i da su ti jezici opasno ugroženi od strane svetskih jezika i globalizacije", kaže on.
Srećković: Opada broj učenika srpskog
Ministar za dijasporu Srđan Srećković izjavio je da je očuvanje srpskog jezika i ćirilice jedan od najvažnijih prioriteta u radu ministarstva i upozorio da trenutna situacija po tom pitanju nije ohrabrujuća.
"Trenutna situacija nije ohrabrujuća jer u inostranstvu stalno opada broj učenika srpskog, i prema raspoloživim statistikama ima ih nešto manje od 17.000", kazao je Srećković.
Srećković je naveoo da je "to pitanje od ogromnog značaja u istorijskom, kulturološkom i civilizacijskom smislu" i dodao da zato sva naša deca moraju imati priliku da uče i usavršavaju maternji jezik.
Prema njegovim rečima, u sedam evropskih zemalja - Nemačkoj, Danskoj, Švajcarskoj, Francuskoj, Grčkoj, Belgiji i Mađarskoj srpski predaju 34 redovna, 14 honorarna i tri gostujuća prosvetna radnika.
"Pre neki dan na jednom od skupova dijaspore upoznao sam devojčicu od 16 godina iz Australije koja je prvi put došla u Srbiju. Prelepo je bilo slušati kako govori potpuno čistim, književnim, skoro savršenim srpskim jezikom", rekao je Srećković.
