Izvor: Vostok.rs, 24.Avg.2014, 18:17 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Kako da se ubije aždaja potrošnje?
24.08.2014. -
Nikako ne uspevamo da ubijemo u sebi aždaju koja ždere sve unaokolo, ostavljajući našoj deci oglodanu pustinju. Ove nedelje je čovečanstvo obeležilo Svetski dan viška potrošnje bioloških resursa Zemlje. Eksperti kažu: stanovnici Zemlje su potrošili čitav kapital, koji im je planeta pružila na raspolaganje.
To je rezultat istraživanja, koji se sadrži u izveštaju nezavisne međunarodne organizacije Global futprint netvork. Ona tokom više godina >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << računa i upoređuje troškove čovečanstva i mogućnosti planete u obnavljanju svojih resursa. Naši troškovi prevazilaze naše prihode. Prihodi su prirodni resursi Zemlje: voda, oranice, šume, riba – sve, što je neophodno za život.
Administrator Koalicije PRO Otpaci Marija Belous je raspoložena veoma pesimistično.
- Danas je situacija superkritična. Bila bi samoobmana da se misli da je moguće obnoviti sve izgubljeno. Danas ne možemo da obnovimo ono, što je bilo, jer su mnoge vrste ptica, biljki i životinja potpuno izgubljene.
Današnji razmeri svetske ekonomije prevazilaze sposobnost biosfere planete jedan i po puta. Prema pokazatelju «troškovi prirodnih resursa po glavi stanovnika» lidiraju Ujedinjeni arapski emirati – njihova potrošnja prevazilazi 12 puta zalihe svojih prirodnih bogatstava. U Kini dvostruko, a čak i u bogatim resursama SAD skoro dvostruko.
Početkom 20. veka svetska ekonomija je godišnje proizvodila vrednost od 60 milijardi dolara. Početkom 21. veka takav iznos je ona proizvodila za jedan dan. I to, broj stanovnika planete se povećao za sto godina trostruko, dok nivo proizvodnje i potrošnje desetine puta.
Kopredsednik ekološke grupe Ekozaštita Vladimir Slivak je zabrinut zbog promene klime na Zemlji.
- Glavni uzrok je u tome, kako se razvija civilizacija. Jedan deo tog problema je promena klime. Poznato je da je globalno otopljavanje posledica rasta emisija gasova, koji prouzrokuju efekat stakljenika, ugljendioksida. Jedna od posledica promene klime je povećanje vodostaja svetskog okeana. Međutim, biološka raznovrsnost je usredsređena uglavnom u priobalskim zonama. Prirodno je da će ove vrste nestati. Prema prognozama, narednih 15 do 20 godina oko jedne trećine svih živih bića će nestati zbog promene klime. Nemoguće je rešiti ovaj složeni problem pomoću nekih akcija, odmah zaustaviti taj proces.
Pre 20. veka su ljudi uspeli da pretvore u robu skoro sve: veći deo prirodnih resursa, izume, vreme, a čak i samog čoveka. Reklama, propaganda nameću svakom od nas misao da moramo posvetiti svoj život zarađivanju novca da bi potrošili sve više robe i usluga. To vodi ne samo iscrpljivanju Zemlje, već i stvaranju brda raznoraznih otpadaka, među njima i toksičkih. Takva situacija ne može da dugo traje. Hoće li ljudi uspeti da ubiju u sebi aždaju potrošnje ili će ona ih prožderati? Nije ostalo mnogo vremena da bi se dobio odgovor na to pitanje.
Valerij Agejev,
Izvor: Glas Rusije






