Izvor: TangoSix.rs, 30.Jan.2018, 09:56   (ažurirano 02.Apr.2020.)

[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Kakva je bila 2017 u regionalnoj zrakoplovnoj industriji?

Jednom riječju vrlo uspješna. Svi aerodromi regije ostvarili su 24,7 milijuna putnika, što je za 3,4 milijuna putnika više nego 2016. Znači da su aerodromi regije imali povećanje od čak 15,8%.
I dalje superiorno vodi Beograd, koji je prešao magičnu brojku od 5 milijuna putnika. Zagreb je preskočio 3 milijuna, a Dubrovnik je prešao 2 milijuna putnika. Čak 9 aerodroma regije prešlo je milijun putnika.


U postocima najveće povećanje je imao Niš, >> Pročitaj celu vest na sajtu TangoSix.rs << čak 165,4%, potom Brač (74,8%), a treća je Tuzla (72,0%).

Naravno, daleko je bitnije povećanje u realnim brojkama. I tu je apsolutni šampion godine Split sa nevjerojatnih 528.189 novih putnika, čak 110.000 više od drugoplasiranog Beograda (418.428), dok je treći Dubrovnik (329.822).

Iako je u regiji ogroman porast broja putnika, četiri aerodroma su ipak ostvarila minus. Najveći minus je ostvario Mostar (-19,6%), pa Rijeka (-2,2%) i Banja Luka (-3,8%).

Po zemljama regije i dalje daleko najviše putnika ima Hrvatska sa 9,6 milijuna putnika, što čini 39% svih putnika regije, slijedi Srbija sa 5,7 milijuna putnika, te Crna Gora sa 2,2 milijuna putnika.


U cargo businessu Beograd je iskočio na prvo mjesto (19,8 tisuća tona), slijedi Ljubljana (12,3 tisuća tona), pa Zagreb (11,7 tisuća tona).
Koji su najbolji potezi zrakoplovstva regije u 2017? Naravno da ovoliko povećanje prometa u regiji ne bi bilo moguće da nije bilo brojnih novih poteza. Ipak na listi top 10 poteza izdvojio sam slijedeće poteze (od najboljeg do 10. plasiranog):
Emiratesova linija Dubai-Zagreb i novi terminal: Svakodnevni letovi sa širokotrupnim 777-300ER, te pet letova tjedno zimi, ove prestižne kompanije ogroman su iskorak kako u putničkom, tako i u cargo businessu. Emirates je došao u Zagreb prije nego u neke druge bitno veće aerodrome Europe poput Helsinkija, Bucharesta, Stuttgarta, Hanovera, Beograda). Svakako događaj broj jedan 2017. godine bio je otvaranje novog terminala ZL Zagreb. Neusporedivog sa šupom koja je do tada glumila terminal. Usprkos svih rezanja, dokazanih nefunkcionalnosti, šparanja i nekih vrlo zastarjelih rješenja, sigurnosnih upada, ogromnog povećanja kašnjenja, puno predugog čekanja na prtljagu i check-in, ipak je ovo ogroman pomak za Zagreb i neusporediv infrastrukturalni domet kako u estetskom, tako i kapacitetno-funkcionalnom smislu. Ni navedena linija Emiratesa sigurno se ne bi desila da joj nije prethodilo otvaranje novog terminala. Hainanova linija Peking-Prag-Beograd: Povezivanje Beograda i Pekinga produkt je velikog gospodarskog i političkog povezivanja Srbije i Kine. Za sada linija ide tek dva puta tjedno i to preko Praga, pri čemu Hainan ima 5. slobodu na legu Beograd-Prag. Iako je bilo za očekivati code-share na Air Serbiju i feedanje linije iz regije, isto se nije desilo, čak štoviše na liniji Beograd-Prag kompanije su konkurenti. Wizz bazirao tri nova aviona u regiji: Wizz Air je nastavio svoju vrtoglavu ekspanziju u regiji. U 2017. je bazirao po jedan dodatni avion u Tuzli, Beogradu i Skopju, dočim u regiji trenutno ima čak 8 baziranih A320. Uz nove avione kompanija je povećala broj linija i frekvencija i sa drugih aerodroma regije, te se pozicionirala kao drugi prijevoznik regije, nakon Lufthansa grupe, a preskočila je čak i nacionalne prijevoznike regije. Niška ekspanzija: Niš je izašao iz mrtvila u kojem je bio godinama. U prošloj godini imao je najveće postotno povećanje u regiji od enormnih 165,4%, što je 206.665 novih putnika. Niš je tako dostigao respektabilnih 331.582 putnika, što je u stvari ostvario u tek godinu i pola. Iako godinama Niš gotovo da nije imao prometa danas ima 11 linija 3 respektabilna prijevoznika, od kojih je jedan čak i legacy carrier (Swiss). Uz to Niš ima i letove Tukirsh carga, a u cargu je ostvario 2,5 tisuća tona. Četiri nove linije Croatie, te dvije postale cjelogodišnje: Croatia Airlines je u 2017. godini povećala broj linija za 4 iz Zagreba (Stockholm, Helsinki, Oslo i Bucharest), što je još fascinantnije znamo li da je godinu prije otvorila još četiri linije (Lisabon, St.Petersburg, Milano, Prag). Uz to dvije sezonske linije (Barcelona i Lisabon) nastavile su se letjeti i tijekom zime (do sredine siječnja). Split vrtoglavo naprijed: Splitski aerodrom je u prošloj godini narastao za preko pola milijuna novih putnika. Aerodrom je otvorio novih 12 linija, od čega 7 LCC i 2 legacy carriera (KLM za Amsterdam i Aer Lingus za Dublin). Aerodrom je tako došao blizu 3 milijuna putnika, te se približio Zagrebu na manje od 300.000 putnika. Nastavi li se ovaj trend Split će preskočiti Zagreb u roku od dvije godine. Splitski aerodrom je u 2017, končano, pokrenuo radove na novom terminalu. Flydubai ekspanzija u regiji: U prošloj godini flydubai je imao ozbiljnu ekspanziju u regiji. Otvorio je novu liniju za Tivat koja je zimi prebačena na Podgoricu, ali je i povećao frekvencije postojećih linija. No, daleko bitnije od toga je da je flydubai u prošloj godini otvorio suradnju sa Emiratesom dočim je iz svih linija regije postao Emiratesov feeder, a putnicima iz tih aerodroma omogućio da preko Dubaia putuju Emiratesom na brojnim konektiranim linijama diljem svijeta. Uz to flydubai je i ostvario 5. slobodu na legu Sarajevo-Podgorica-Sarajevo, te je na taj način postao prva strana kompanija koja leti na jednoj unutarregionalnoj liniji. Qatarova ekspanzija u regiji: I Qatar je u prošloj godini pokrenuo nove letove i frekvencije. Najveće povećanje bilo je u Zagrebu gdje je kompanija povećala broj frekvencija na čak 14 tjednih letova, što je u prosjeku 652 sjedala dnevno, tek 10-tak posto manje od Emiratesa. I to nakon samo 5 godina od prvih letova Doha-Budimpešta-Zagreb. Danas Qatar leti iz Zagreba, Beograda, Sarajeva i Skopja. Uz povećanje broja letova, kompanija je na nekim linijama povećala i kapacitete sa A320 a A321. Pula otvorila 12 novih linija: Iako Pula ne spada u top aerodrome po broju novih putnika, fascinantno je da je Pula imala najveći broj novih linija u prošloj godini (uz Dubrovnik i Split). Od 12 novih linija Pula nije privukla samo LCC i leisure prijevoznike, nego i dva legacy carriera (British za London Heathrow i Lufthansa za Frankfurt). Stoga ne treba čuditi da je Pula uspjela privući skoro 160.000 novih putnika, te preskočiti Zadar. Brač produžio pistu i povećao broj linija: Brački aerodrom je produžio pistu sa 1.440 na 1.760 metara i time omogućio slijetanje bitno većim avionima poput A319, CSerije i E-195. Isto je iskoristio TUI koji je već tog ljeta pokrenuo dvije linije (Brussels i Dole), a aerodrom je povećao broj putnika za skoro 75% na 21.596 putnika. Najveća razočaranja 2017. Ipak nije sve bilo bajno u regiji. Kompanije i aerodromi su napravili niz loših poteza (i opet od najgoreg pa nadalje).
Broj 1: Maribor – tresla se brda rodio se miš: Novi koncesionar Mariborskog aerodroma kinesko-nizozemska kompanija sumnjivog backgrounda i sa ljudima loše zrakoplovne prošlosti (niz bankrotiralih projekata) iznio je toliko bajkovite planove da naprosto nisu za povjerovati. I stoga ne čudi da od planova koje su iznijeli do sada se nije desilo doslovce ništa.
Obećali su, nakon što dobiju Slovenski AOC, da će do lipnja (juna) 2017. u slovenski registar upisati 6 Fokkera F50, 6 Airbusa A320 i čak 15 Airbusa A330?! Dvadeset i sedam aviona, od čega više od polovice širokotrupaca, flota skuplja i veća od svih flota nacionalnih prijevoznika zajedno?! SHS je dobio slovenski AOC, no od silnih aviona nije „spala knjiga čak ni na dva slova“. Spala je na jedno. Tek jedan F50 povremeno je letio iz Maribora.
Najavili su oni i 11 linija od lipnja 2017. iz Maribora prema Beogradu, Podgorici, Splitu, Berlinu, Barceloni, Hamburgu, Londonu, Zurichu, te kineskim destinacijama Xi’an, Chongqing i Nanchang. I opet, gle čuda, spala knjiga na prazne stranice. Naime, kompanija je odradila tek 4 leta Maribor-Split-Dubrovnik-Maribor sa prevezenih jedva stotinjak putnika. Više puta najavljivan početak letova za Beograd (prvo u lipnju, pa u listopadu, pa u studenom), ni sedam mjeseci kasnije nije se ostvario.
Spominju se investicije od 600 milijuna EUR (duplo više nego je koncesionar potrošio u Zagrebu). Nadalje garantirali su porast broja putnika na preko milijun i pola, više nego Ljubljana, a samo u prvoj godini spominjali su par stotina tisuća putnika, no nisu dostigli ni 10.000 putnika.
Garantirali su cargo od 82.000 tona, što je duplo više nego što imaju najveće cargo zračne luke u široj regiji (Linz ili Venecija), te tri puta više nego što je sav cargo promet svih aerodroma bivše države zajedno.
Nije ovo prvi puta da sumnjivi kineski investitori obećaju brda i doline po napuštenim aerodromima Europe i godinama hrane lokalne političare obećanjima (u njemačkom Parchimu je bajke bez ikakvih rezultata deset godina obećavao kinez istog prezimena Pang). No, do sada vidjeli nismo baš ništa, a Mariborski aerodrom i dalje stagnira i propušta posljednje šanse da se profilira kao LCC alternativa Ljubljani, Grazu i Zagrebu.
Air Serbija krajem godine iz flote povukla dva Boeinga 737-300 i flotu smanjila za 10-tak posto / Foto: Air Serbia 2. Enormna rezanja Air Serbije tijekom 2017: Air Serbia je tijekom ljeta 2017. smanjila broj letova za 46 tjedno (-11,6%), te 35 tjednih letova manje ove zime (-12,4%). Kompanija je tijekom 2017. godine ukinula linije za Istanbul, Kiev, Varnu, Varšavu i Abu Dhabi. No, kompanija je otvorila letove za Veneciju. Kompanija je ukinula i 2+2 business klasu, odustala od „butik“ koncepta, krenula sa naplatom niza do tada besplatnih usluga, te de facto krajem godine iz flote povukla dva Boeinga 737-300 i flotu smanjila za 10-tak posto, na 19 aviona (iako je formalno to učinila u siječnju 2018).
3.Vrtoglavi sinergijski planovi sa Darwinom postali potpuni fijasko: U srpnju (julu) 2017. Adrija je na opće iznenađenje kupila Darwin od Etihada, još jednu kompaniju koja je „propala“ u Etihadovom portfelju (nakon Air Berlina i Alitalije). Adrija je pritom izjavila kako će nastaviti razvijati baze u Luganu i Genevi, te stvoriti sinergiju svoje slovenske centrale i švicarske podružnice. Bajkoviti planovi o povećanju flote, linija, zaposlenika.
No, samo četiri mjeseca kasnije (28.11.) kompanija je prizemljena, radnici su ostali bez plača, a ubrzo je proglašen i stečaj. Adrija je svoju ogromnu ekspanziju linija planiranih za proljeće 2018. planirala temeljem dijela flote od 6 Saaba 2000 koje je preselila u Ljubljanu. No, švicarska vlada je avione zaplijenila, pokrenula krivičnu istragu i ogromno je pitanje hoće li se ti avioni prodati radi namirivanja vjerovnika, ili će Adrija uspjeti u nakani da ih prebaci u Sloveniju.
Kako god, Adrija je, za sada, platila visoku cijenu, jer umjesto planiranih Saabova već sada koristi kapacitete u kratkom najmu razno-raznih prijevoznika, pa čak i neadekvatne zamijene poput Boeinga 737 i Fokkera 100. Niz letova je otkazan, a kompanija se krpa kako zna i umije. Ukoliko u idućih dva mjeseca ne dođu u posjed bar 3 Saaba 2000 imat će enormnih problema sa operacijama, sve nove linije morat će biti ukinute, a i povećan broj frekvencija neće se imati sa čime odraditi.
U svakom slučaju sam projekt Darwina totalni je fijasko za Adriju, prvenstveno kroz bajkovita obećanja koja su dali u srpnju i totalne suprotnosti koja se desila nakon samo četiri mjeseca. Već ovdje kompanija je pretrpjela ogroman udarac po svoj image i osvijestila sve potencijalne mete kompanije 4K što bi im se moglo desiti ekspresno po preuzimanju.
No, čak i da je bio prikriveni cilj kompanije da uništi Dawin i preuzme njihovu turobopropnu flotu i dio posada, očito je da su i to diletantski pripremili jer avione ne koriste, a imaju ogroman trošak alternativnih aviona u kratkom najmu da koliko-toliko „pokrpaju“ povećanja planirana Saabovima ove zime.
4. Croatia Airlines prodala slotove na Heathrowu: Nije ovo prva prodaja obiteljskog srebra. Tijekom zadnjih tri godine kompanija je prodala jedan A320, više motora i Pleso prijevoz te time „omogućila profitabilnost“. No, prodaja pet pari tjednih slotova (od 9 ukupno) na Heathrowu, za bitno manje novaca od tržišne vrijednosti, svakako je prodaja nacionalnog blaga koje se ne može naknaditi. Želi li Croatia ponovo na Heathrow u jutarnjem terminu morat će se isprsiti sa više desetaka milijuna EUR, koje nema. Upravo zato nitko ne prodaje svoja djedovska prava, a tako što se desi možda jednom godišnje. Heathrow je zlatna koka koja svima donosi ogroman profit, upravo zato kompanije i plaćaju po 75 milijuna EUR za 7 tjednih slotova. Heathrow je najveća europska raskrsnica. Hrvatska je ovime dobila nenadoknadiv gubitak koji daleko prelazi prodaju obiteljskog srebra, to je prodaja nacionalnog resursa.
5. Mostar i dalje pada: Mostarska zračna luka nastavila je svoj pad broja putnika. U dvije godine broj putnika je pao skoro na pola. Mostar je tako imao najveći pad od svih aerodroma u regiji, i to u vrijeme kada gotovo svi aerodromi regije rastu. Ipak svjetlo na kraju tunela je najavljeno pokretanje dvije linije Eurowingsa sa 4 tjedna polaska (Dusseldorf i Stuttgart od svibnja 2018.), te vrlo vjerojatno pokretanje letova Croatie Airlines prema Zagrebu.
6. Montenegro potonuo još dublje: Montenegro Airlines konstantno juri prema dnu, no prošle godine stanje je postalo više nego alarmantno. Kompanija je smanjila flotu sa 6 na 5, smanjila broj putnika, bitno povećala dugove, najavila prodaju tri Fokkera 100. Uz to više puta joj je ozbiljno prijetila blokada računa radi neplaćenih dugova, a od propasti ju je i ponovo spasila crnogorska vlada i to preko Aerodroma Crne Gore.
7. Monarch bankrotom ostavio gap u regiji: Monarch je bankrotom ozbiljno naštetio regiji, u stvari samo Hrvatskoj, u kojoj je imao 6 linija iz 3 grada (Zagreb, Split i Dubrovnik) sa 15-tak tjednih polazaka. Najviše je izgubio Zagreb koji je imao linije za London Gatwick i Manchester, no zbog odlične prodaje nakon samo par tjedna letova Monarch je povećao i broj letova i kapacitet zrakoplova (sa A320 na A321), a prvotno planirane sezonske linije odlučio pretvoriti cjelogodišnjima.
Po bankrotu zaostale putnike Britanska vlada je prebacila raznim avionima nazad u Britaniju iz Hrvatske, pa čak i širokotrupcima.
8. Banja Luka – može li gore? Svake godine iskreno se pitam dokle će Banja Luka padati i kako ta zračna luka preživljava? Koja je njena svrha? I dok promet od 2014. svake godine konstantno pada, smanjuje se broj linija, a čak i na posljednjoj preostaloj liniji Air Serbije za Beograd frekvencija je pala na više nego skromna dva leta tjedno zimi i pet letova ljeti, aerodrom je 2017. dobio kredit Republike Srpske za proširenje?! Sedam milijuna KM (oko 3,5 milijuna EUR) potrošeno je na cargo, koji više gotovo da nema prometa, te proširenje i uređenje terminala koji ima sve manje putnika.
No, istovremeno aerodrom je odbijao svaku raspravu o LCC, ustvrdivši da LCC nemaju što raditi na Banja Luci sa svojim lihvarskim prohtjevima, da se tako što kosi sa strategijom aerodroma (očito lošom strategijom ako ekstremno skroman promet i dalje pada). Da je Banja Luka uložila manji dio tih ogromnih sredstava od 3,5 milijuna EUR, mogla je imati zavidan promet poput onog Tuzlanskog ili barem Niškog (Zadar sa milijun EUR subvencija akumulira promet od pola milijuna putnika). Koja je svrha proširenja kapaciteta ako se nema putnika?
Ipak, postoje neke naznake na mijenjanju strategije aerodroma jer je prije par dana uprava odlučila krenuti u suradnju sa Aerodromom Beograd oko dovođenja LCC u Banja Luku 2019. godine, te planira promet od 100.000 putnika te godine. Nije prvi puta da slušamo planove iz Banja Luke, no iako se do sada nisu ostvarivali, budimo i ovaj puta nepopravljivi optimisti.
9. Swiss nakon velike ekspanzije potegnuo ručnu i povlači se iz tržišta: Swiss je krenuo u ozbiljnu ekspanziju u regiji, najavivši pokretanje brojnih novih linija, te povećanje frekvencija postojećih linija. Nakon ogromnih najava realizacija je bila slaba, od nekih linija odustalo se prije prvih letova. U 2017. Swiss je i dalje nastavio sa smanjenjem, neke linije su ukinute, neke su postale sezonske, a na nekima je smanjen broj frekvencija. Da budemo krajnje pošteni, bilo je i nekih povećanja u prošloj godini, no ukupno gledajući Swiss je u ozbiljnom minusu.
10. Rijeka pada dok Pula i ostali ubrzano rastu: Uprava riječkog aerodroma ove godine je obećala rast, no potom „se neugodno iznenadila“. I sad, možemo mi slušati žalopojke, no broj zrakoplovnih putnika u Hrvatskoj je enormno narastao, za nevjerojatnih 1.434.589 putnika. I jedino je pao u Rijeci (te neznatno u Lošinju). Možemo slušati i o tome kako je Sjeverni Jadran prvenstveno automobilska destinacija, no kako onda objasniti enorman uzlet Pule, pa čak i povećanje Portoroža? Nema tu izgovora, Rijeka mora zasukati rukave i primiti se posla.
Turkish od 1. marta sve jutarnje letove za Beograd umjesto sa A320 leti sa A330 Najbolje najave za 2018. Tijekom 2017. dobili smo izvrsne najave za iduću godinu koje pokazuju da je ispred nas još jedna uspješna godina u regiji. I ponovo lista od 1. do 10. naj-najave:
Air Canada Rouge kreće sa 4 tjedna leta za Zagreb: Air Canada Rouge u lipnju (junu) kreće sa letovima iz Toronta za Zagreb, sa čak četiri tjedna leta. Istovremeno Air Transat je dodatno povećao kapacitete prebacivši letove na A330-300 i produžio sezonu letenja, a dio letova će obavljati preko Montreala. To znači da će Zagreb u top sezoni (od lipnja do rujna) biti povezan sa čak 6 tjednih letova između Zagreba i Toronta. Ukupan broj širokotrupnih letova ovog ljeta biti će 14 tjedno iz Zagreba. Adrijina enormna ekspanzija: Adria otvara 7 novih linija iz Ljubljane (Hamburg, Geneva, Sofija, Bucharest, Dubrovnik, Brač, te je zimus otvoren Kiev), a uz ove nove linije povećava frekvencije na letovima za Podgoricu, Tiranu, Skopje, Copenhagen, Paris, Prag i Varšavu. Ogromnih 36 tjednih letova više ovog ljeta. No, još uvijek se ne zna sudbina Saabova 2000 Darwina, koji su trenutno zaplijenjeni, zbog čega i ove zime Adrija koristi vrlo skupe kratkoročne najmove neadekvatnih aviona. Samim time ostaje otvoreno pitanje što će biti ako Adrija ne uspije ući u posjed ovih aviona. Ostaje i pitanje isplativosti operacija sa Saabovima kojih su se sve kompanije riješile upravo radi neisplativosti, a niz je i bankrotirao letjevši na njima. Iran Air u Beogradu: Stvarno velika najava su letovi Iran Aira iz Teherana za Beograd. Biti će to jedini aerodrom u regiji koji će imati direktnu vezu sa Teheranom i još će više profilirati Beograd kao hub, posebno nakon letova za New York i Peking. No, sjenu na ovu odličnu vijest baca činjenica da su prvi letovi već dva puta prolongirani. Prva najava je bila 13.1., potom 27.1. da bi sada prve letove prolongirali na 3.3. Krajnje neozbiljno, a isto postavlja dalja pitanja ozbiljnosti same kompanije za dalje buduće letove, kao i upitnost suradnje sa Air Serbijom. Tri dnevna leta flydubaia iz Sarajeva: Tri puta dnevno flydubai će ovog ljeta letjeti iz Sarajeva za Dubai. To je 1.044 ponuđena sjedala dnevno, ili 32.000 mjesečno. Na to moguć je samo jedan komentar: wooow! Ovaj podatak je još fascinantniji uzmemo li u obzir da će za Sarajevo ovog ljeta letjeti još i Qatar, Turkish (sa tri dnevna leta), Pegasus, Nesma za Ryad, te Wataniya za Kuvajt. Pula i dalje otvara nove linije: Iako je Pula po broju novih linija bila najbolja prošle godine, i ove godine nastavlja istim smjerom. Tako će u 2018. otvoriti čak 13 novih linija i to za: Frankfurt (Ryanair), Copenhagen (TUI), St.Petersburg (S7), Nantes (Volotea), Genevu (Swiss), Milan (easyJet), Basel (easyJet), Stavanger (SAS), Bergen (SAS), London Southend (easyJet), Liverpool (easyJet), Gothenburg (Braathens), Stockholm Arlanda (Braathens). TUIfly se vrtoglavo širi: TUIfly će se iduće godine po regiji raširiti kao poplava. Čak 14 novih linija na 7 aerodroma (Brač, Dubrovnik, Ohrid, Podgorica, Pula, Tivat i Zadar). Pola od tih linija TUI će otvoriti na Podgorici (Lyon, Birmingham, Manchester, Lille, London Gatwick, Paris CDG i Nantes). Ovime će TUI po broju linija postati drugi prijevoznik na Podgorici, odmah iza Montenegra. Osim TUI-a dvije nove linije na Podgorici otvara i Wizz Air. Dubrovnik i dalje raste: I Dubrovnik je nakon prošlogodišnje vrtoglave ekspanzije najavio čak 14 novih linija. Tako u 2018. nove linije otvaraju Adria (Ljubljana), Croatia (Munich), easyJet (London Southend i Venecija), Edelweiss (Zurich), Jet2 (Birmingham), LOT (Varšava), Thomas Cook (Manchester), Transavia (Rotterdam), TUI (East Midlands i Nantes), te Volotea (Bari i Bergamo). No, najveći uspjeh dolazak je flydubaia sa čak 7 tjednih letova. I Split nastavlja rasti u skučenom terminalu: Nakon što je prošle godine imao 12 novih linija i preko pola milijuna novih putnika, Split ove godine ne staje. Tako je i ove godine najavljeno 12 novih linija: Air Baltic (Riga), Brussels (Bruxelles), Condor (Dusseldorf i Hannover), Croatia (Copenhagen), Jet2 (Birmingham), SAS (Aarhus), Smartwings (Katowice), Thomas Cook (London Gatwick), Volotea (Bergamo, Nice, Palermo). Split je prošlog srpnja (jula) imao 657.000 putnika, najviše u regiji, više i od Beograda. Ostaje pitanje skučenog terminala, koji je već odavno premalen za ljetnu brojku putnika, i tu treba iskreno čestitati djelatnicima zračne luke Split. Kako će novi terminal biti otvoren tek 2019. djelatnicima predstoji još jedno pakleno ljeto. No, kako će novi terminal povećati kapacitete na 3,5 milijuna putnika, uz ovoliko povećanje za očekivati je da će se odmah po otvaranju morati nastaviti sa radovima na dalje proširenje, jer ta brojka će se do 2019. vrlo vjerojatno dostići. Brač dovršava izgradnju piste: U lipnju (junu) 2018. brački aerodrom će dovršiti širenje piste na 2.350 metara čime će na aerodrom moći slijetati A320 i Boeing 737-800. Nakon prošlogodišnjih novih kompanija, ova godina najavljuje još veći broj novih linija: Adria (Ljubljana), Luxair (Luxembourg), SkyWork (Bern) i TUI (Rotterdam). Eurowings je najavio mogućnost letova za Brač, no isto još nije objavljeno. No, i bez Eurowingsa aerodrom će imati 13 linija čak 7 prijevoznika. Turkish sa A330 u Beograd: Turkish će od 1.3. sve jutarnje letove za Beograd i tek pokoji večernji umjesto sa A320 letjeti sa širokotrupcem A330. Isto nije samo bitno povećanje putničkih kapaciteta, nego i ogromno povećanje cargo-kapaciteta obzirom da širokotrupni belly omogućuje ozbiljne cargo prijevoze. Ovo je velik iskorak za Beograd, ali i udarac na neposrednu MEB3 konkurenciju, prvenstveno na flydubai (Emirates) i Qatar, a ponajviše na Etihad. Naravno ozbiljan udarac je to i na neposrednu konkurenciju prijevoznika za Istanbul, Pegasus i AtlasGlobal, te na ostale prijevoznike, ponajviše na Air Serbiju, Lufthansa grupu, Aegean i Aerfolot. Prošla godina bila je vrlo uspješna u regiji. Obzirom na najave iduća će biti još uspješnija. Osim gornjih najava gotovo svi aerodromi imaju najavu novih linija i povećanje frekvencija. Stoga nas čeka uzbudljiva godina i novi razlog za čestitke i slavlja u regiji. No, govoreći iz prošlogodišnjih iskustava, ovo nije kraj fascinantnih najava, i za očekivati je još poneku do ljeta.

The post [KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Kakva je bila 2017 u regionalnoj zrakoplovnoj industriji? appeared first on Tango Six.

Nastavak na TangoSix.rs...