Izvor: Politika, 26.Jun.2010, 23:11 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Humane patrole uklanjaju perače vetrobrana
Pitanje te dece mora se rešavati u saradnji Centra za socijalni rad, MUP-a i škole, kaže Tamara Lukšić-Orlandić. – Kršenje Konvencije o pravima deteta
U organizaciji Centra za integraciju mladih, Sekretarijata za dečju i socijalnu zaštitu i opštine Novi Beograd početkom jula počinje realizacija pilot-projekta uklanjanja mališana >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << koji prose ili peru vetrobrane na raskrsnicama. Kako za „Politiku” kaže Ljiljana Jovčić, gradski sekretar za dečju zaštitu, posao oko uklanjanja dece sa ulica biće poveren takozvanim humanim patrolama, sastavljenim od predstavnika nevladinih organizacija, centara za socijalni rad i policije, a opština Novi Beograd izabrana je zbog toga što se u ovom delu Beograda nalaze najveće i najprometnije saobraćajnice, ali i najveća nehigijenska naselja u kojima žive romski mališani.
Naša sagovornica ističe da su deca prosjaci i perači vetrobrana sastavni deo socijalne ikonografije svake metropole, ali dodaje da se rad ove dece ne može pravdati činjenicom da je prosjačenje deo životnog obrasca romske populacije, jer predstavlja radnu eksploataciju dece koja je po našem zakonu najstrože zabranjena.
Ovom projektu kumovali su tragični slučajevi u kojima su deca povređivana pa i ginula pod točkovima vozila. Nedavno je trinaestogodišnji dečak, koji je prao vetrobrane na semaforu u Nišu, teško povređen prilikom sudara automobila. U Beogradu svojevremeno je poginula romska devojčica koja je prosila kod Beogradskog sajma kada je na nju naleteo kamion, a tragična sudbina zadesila je i mladića koji je prao vetrobrane na Novosadskom putu, kod naselja Galenika.
Tamara Lukšić-Orlandić, zamenik zaštitnika građana za prava deteta, konstatuje da su institucije sistema posredan krivac za činjenicu da se romska deca radno eksploatišu, odnosno da se veliki broj dece predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta nalazi na ulicama na kojima prosi, sakuplja sekundarne sirovine ili pere vetrobrane na opasnim raskrsnicama.
– Pitanje te dece mora se rešavati u saradnji centra za socijalni rad, MUP-a i škole, a da bi krug počeo da se zatvara država mora da reaguje. Treba imati na umu da veliki broj ovih mališana nema lična dokumenta, bilo zbog toga što nisu prijavljena posle rođenja bilo zato što su došla iz izbeglištva, a to ih čini „nevidljivim“ za ustanove sistema. Ne postoje podaci da su radnici nekog centra za socijalni rad pokrenuli postupak protiv romskih roditelja za lišavanje roditeljskog prava zbog toga što oni decu teraju na prosjačenje – delimično zbog toga što su ova deca „nevidljiva” u očima birokratije, a dobrim delom i zbog toga što stručnjaci imaju duple standarde kada su romskadeca u pitanju i prosjačenje i život na ulici smatraju romskim stilom života, što ne sme da bude argument – kategorična je Lukšić-Orlandić.
Domaće institucije tolerišu to što se ova deca nalaze izvan sistema i dozvoljavaju im da budu „nevidljiva”, što predstavlja grubo kršenje Konvencije o pravima deteta koja nalaže da svako dete ima pravo na dokument, kaže naša sagovornica i dodaje da država mora da bude „treći“ roditelj ovoj deci i da im omogući da uživaju u svojim pravima.
Živojin Mitrović, predsednik udruženja „Romsko srce“, koje je pre nekoliko godina u saradnji sa saobraćajnom policijom i Upravom za strance pokušalo da realizuje projekat uklanjanja ove dece sa raskrsnica, kaže da je njihova pilot-studija pokazala da neka deca prose na ulicama zbog teške ekonomske situacije, a druga su deo lanca trgovine ljudima i nisu građani Srbije.
– Naša je ideja bila da ih sklonimo sa ulica, a ne da protiv njihovih roditelja pokrenemo postupak za lišavanje roditeljskog prava i na taj način učinimo život ove dece još komplikovanijim. Jedini način da se prosjačenje spreči jeste da se ekonomski osnaže porodice ovih mališana, a oni vrate u obdanište i školske klupe. Međutim, mnoga od ove dece nisu upisana u matične knjige rođenih pa se vrte u administrativnom začaranom krugu iz koga najčešće izlaze na ulicu – konstatuje naš sagovornik.
A na pitanje – ko je nadležan da male prosjake skloni sa prometnih saobraćajnica, bivši rukovodilac Uprave saobraćajne policije Blažo Milinić kaže da je to pitanje formalno nerazjašnjeno.
– Saobraćajni policajci treba da obezbede bezbednost i nesmetani protok saobraćaja i, široko posmatrano, oni imaju pravo da sklone decu sa raskrsnica na trotoar. Međutim, to nije njihova obaveza i odgovornost, zbog čega je neophodno da oni koordinisano rade u saradnji sa stručnjacima centra za socijalni rad a ubuduće i sa komunalnom policijom koja se osniva – kaže Milinić.
Katarina Đorđević
objavljeno: 27/06/2010






