
Izvor: Blic, 04.Nov.2010, 01:10 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Hrana će još dugo ostati skupa
Početkom jeseni poklopilo se nekoliko faktora koji su značajno uvećali cenovnike hrane: manji rod voća za oko 30 odsto, kišna godina za povrtarske kulture, rast cena sirovina i, ma koliko to izgledalo nebitno, stanje na svetskim berzama. Agroekonomisti su uvereni da dosadašnje izdvajanje države, oko 2,6 odsto budžeta ili oko 250 miliona evra, nije dovoljno i da bez značajno veće sume neće biti stabilnosti cena i jeftinije hrane.
Primera radi, Hrvatska izdvaja dvostruko >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << više od nas, oko 500 miliona evra. Milan Prostran, sekretar za poljoprivredu u Privrednoj komori Srbije, procenjuje da je potrebno brzo, za dve-tri godine, stići do budžetskog davanja poljoprivredi od 10 odsto budžeta, odnosno do cifre od blizu milijardu evra. Koliko je to realno, niko ne želi javno da komentariše. Zbog svega podaci da je hrana jeftinija kod nas nego u EU građanima malo znače.
- Ne mogu se u određenim zemljama porediti cene same po sebi. To nije realna slika. Tako u odnosu na prosečne neto zarade u Srbiji građani mogu kupiti manju količinu nekog proizvoda nego građani EU - ocena je Saše Đogovića, ekonomiste koji se bavi tržištem i cenama.
Prostran objašnjava da je „tona pšenice prošle godine koštala 160, a sada je 270 dolara".
- Sirovo ulje, kukuruz, sve je to takođe berzanska roba i može da se izveze lako i brzo, pa je logično da to diže cene i na našem tržištu. Jednostavna je računica kada se gledaju pariteti koji su pukli. U lancu kukuruz-meso-cena kada se sve sabere, proizvođački troškovi su preko 400 dinara. Tek na to ide transport i marža - objašnjava Milan Prostran.
Kada je reč o ulaznim troškovima, slično govori i Branislav Obradović, komercijalni direktor Fabrike ulja "Banat”.
- Povećanje cena suncokretovog ulja u poslednjem kvartalu rezultat je enormnog skoka cene suncokreta kako kod nas, tako i u zemljama u okruženju - kaže Obradović.
U Srbiji za kupovinu hrane ode skoro polovina kućnog budžeta, dok taj procenat u zemljama EU u proseku ne prelazi petinu ukupnih primanja. Otuda je osetljivost naših ljudi i novčanika na rast cena velika i razumljiva.
- Dužnost svake kompanije jeste da bude socijalno odgovorna i da cenovne pritiske koji postoje ne prenosi odmah i automatski na potrošače. Kada ima jake konkurencije, onda se teže donose odluke o povećanju cena - smatra Nebojša Popov, direktor "Centroproizvoda”, uz upozorenje da je ipak nemoguće da cene ostanu iste ako se nastavi rast evra prema dinaru.
Na pitanje može li hrana biti jeftinija, u Centru za naučnoistraživački rad PKS kažu da pored većeg izdvajanja države, sve mora biti mnogo bolje organizovano nego do sada. U Srbiji se sada proizvede 1,5 milijardi litara mleka, ali se otkupi oko 800 miliona litara, znači malo više od polovine. Mi smo, kažu znalci, uništili zadruge kao relikte ideologije komunizma, a izgubili smo iz vida činjenicu da je kooperantsko zadrugarstvo temelj u Danskoj, Holandiji, Austriji" Kada se tome doda niska produktivnost, pre dve decenije smo po hektaru žnjeli pet tona, a danas tri i po tone pšenice. Kada se sve to sabere, skupa hrana i nije iznenađenje.
Cene voća i povrća na pijacama u Srbiji
Artikal Beograd Subotica Zrenjanin Novi Sad Kragujevac Niš
Banane 100 150 90 90 150 100
Pomorandže 180 150 100 150 100 150
Mandarine 130 100 130 110 150 110
Jabuke (ajdared) 60 50 40 60 40 60
Limun 150 120 120 150 160 220
Krompir 50 30 35 40 30 25
Kupus 40 25 25 35 30 25
Luk (crni) 60 40 40 45 30 40
Paprika (babura) 100 50 50 80 70 55
Pasulj (tetovac) 250 120 150 180 170 150
Hrana će još dugo ostati skupa
Izvor: S media, 04.Nov.2010
Početkom jeseni poklopilo se nekoliko faktora koji su značajno uvećali cenovnike hrane: manji rod voća za oko 30 odsto, kišna godina za povrtarske kulture, rast cena sirovina i, ma koliko to izgledalo nebitno, stanje na svetskim berzama...Agroekonomisti su uvereni da dosadašnje izdvajanje države,...