Izvor: Politika, 18.Apr.2008, 12:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Gutić u bolnici
Od gladi i noći provedene na kiši, Vladimir Gutić koji štrajkuje glađu juče posle podne se onesvestio pred šabačkim sudom
Šabac – Vladimir Gutić (47) iz mačvanskog sela Ribari, kome je sud oduzeo svu imovinu zbog štete nastale prilikom saobraćajne nesreće, izazvane njegovim ukradenim „stojadinom”, od juče se nalazi na intenzivnoj nezi šabačke bolnice. Zlosrećni čovek, koji je prekjuče počeo štrajk glađu pred šabačkim sudom, od >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << gladi i noći provedene na kiši, juče oko 14 časova onesvestio se pred zgradom Opštinskog suda u Šapcu. Hitna pomoć je za tri minuta stigla na lice mesta. Dok su ga unosili u sanitet, potresena bivša supruga Zora klela je sudije i dozivala građane. U nastalom metežu, okliznula se i pala na leđa.
Gutić je, prema sopstvenim rečima, pre rešen da umre nego da dozvoli da mu sinovi Zoran (13) i Jovan (18) ostanu na ulici. Pogotovo, što je 8. aprila sud prodao i kuću koju je posle razvoda sazidala Zora.
Na zahtev čitalaca „Politike”, juče smo istraživali pravnu pozadinu ovog nesvakidašnjeg slučaja. Vladimir Gutić je oglašen odgovornim da plati štetu, koju je tada maloletni Slobodan Bjekić, vozeći u pijanom stanju, pričinio 10. novembra 1994. godine Zoranu Vasiću iz Majura i Danijeli Jovanović iz Ribara. Sudije su pronašle da je „kriv” što nije valjano obezbedio opasno sredstvo, na osnovu člana 174. Zakona o obligacionim odnosima, koji kaže „za štetu od opasne stvari odgovara njen imalac, a za štetu od opasne delatnosti odgovara lice koje se njom bavi”.
Pravni zastupnik oštećenih Budimir Pavlović najpre je tužio maloletnikovog oca Miladina Bjekića i osiguravajuću kuću „Strela” u Valjevu. Po dobijanju pravosnažnog rešenja 27. avgusta 1998. godine, presavio je tabak i zatražio obeštećenje i od vlasnika „stojadina”. Pošto je tokom prvog procesa Slobodan Bjekić izjavio da je kod Gutića učio voskarski zanat, i da je znao da ključevi stoje u automobilu, zbog čega se ponekad vozio po dvorištu, prvostepeni sudija Radenka Dražić presudila je da on nije obezbedio opasnu stvar. Ovo rešenje od 11. maja 2001. godine potvrdio je i Okružni sud u Šapcu.
Iako je Gutić u vreme udesa bio u Banjaluci, a već sledeći član istog zakona kaže „ako je imaocu oduzeta opasna stvar na protivpravan način, za štetu koja od nje potiče ne odgovara on, nego onaj koji mu je oduzeo opasnu stvar, ako imalac za to nije odgovoran”, Gutiću je naloženo da sa Bjekićem i „Strelom” oštećenima solidarno plati 320.000 dinara. Ova rešenje postalo je izvršno 31. januara 2003. godine, a presuđena suma s kamatama dostigla je čak 3,2 miliona dinara.
– Iako je dobijao pozive, Gutić se nije pojavljivao pred sudom, tako da izjava maloletnika nije opovrgnuta. On nije podneo ni prijavu za krađu vozila, a prvostepeni sudija je morala u jednom trenutku da okonča proces. Pozivi su upućivani i njegovom advokatu, a verovatno su bili u kontaktu, iako kaže da je u to vreme radio u Rusiji. Veoma mi ga je žao, ali je i sam odgovoran za težak položaj u koji je doveo sebe i svoju porodicu – kaže za naš list sudija Branka Đukić, portparol Okružnog suda, koja je prekjuče pregledala spise ovog predmeta.
Ona ističe da zakonom nisu pobrojana opasna sredstva.
Prema važećim propisima, advokat oštećenih ima pravo da bira od kojeg će poverioca naplatiti štetu. On se nije opredelio ni za „Strelu”, koja će potom završiti u stečaju, ni za Bjekiće, koji su svoju imovinu preveli na tetku, već Gutića. Iako se te 2003. godine razveo od Zore i prepisao imovinu na nju i decu, razvod je proglašen fiktivnim. U međuvremenu, bivša supruga je na mestu stare od 60 metara kvadratnih ozidala novu zgradu od preko 200 kvadrata, ali se sudski izvršitelji na to nisu obazirali.
– U ime Vladimira Gutića, 20. decembra 2007. godine, podneo sam prigovor na izvršenje, u kojem sam istakao da je Zora vlasnik imovine. Međutim, Opštinski sud u Šapcu odbio je ovu žalbu. Svu imovinu – novu kuću, pomoćne zgrade i 29 ari placa u centru sela preuzeli su na drugoj licitaciji oštećeni po umanjenoj ceni od 2,93 miliona dinara. Upravo sam primio rešenje o izvršenoj prodaji i pišem žalbu u kojoj ću još jednom ukazati na ovu nespornu okolnost – kaže Gutićev novi advokat Dejan Božić.
M. Mijušković
------------------------------------------------------
„Stojadin” isto što i lovačka puška
Oliver Antić, profesor obligacionog prava na Pravnom fakultetu u Beogradu, objašnjava da Vladimir Gutić ne može da izbegne odgovornost zbog toga što je ostavio automobil sa ključevima u bravi, bez obzira na to što ga je parkirao u svom dvorištu.
– On je odgovoran zbog neobezbeđivanja opasne stvari. To je potpuno isto kao i da je u svom dvorištu ostavio napunjenu lovačku pušku, jer se može pretpostaviti da neko može da naiđe i da je uzme. Vlasnik opasne stvari je dužan da se sa povećanom pažnjom stara o toj stvari – kaže profesor Antić.
Drugo je pitanje da li bi sudski spor bio okončan drugačije da je Gutić učestvovao u postupku. Kako objašnjava naš sagovornik, on je mogao da angažuje advokata koji bi mogao da pred sudom iznese tvrdnju da maloletnik nije bio pod kontrolom roditelja, kao i tezu o lošem vaspitanju. Po oceni profesora Antića, Gutić je načinio veliki propust time što nije učestvovao u sudskom postupku i osporavao činjenično stanje.
D. Č.
[objavljeno: 19/04/2008]






